Na današnji dan 1906. godine rodio se Vladimir Prelog
Na današnji dan, prije 119 godina, rođen je Vladimir Prelog, hrvatski kemičar svjetskog ugleda, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju i jedan od najznačajnijih znanstvenika u području organske i stereokemije 20. stoljeća.
Rođen 23. srpnja 1906. u Sarajevu, Prelog je srednjoškolsko obrazovanje stekao u Zagrebu i Osijeku, gdje ga je profesor Ivan Kuria potaknuo na bavljenje kemijom. Već s 15 godina objavio je svoj prvi znanstveni rad, što je bio početak iznimne karijere. Diplomirao je kemiju 1928. na Tehničkoj visokoj školi u Pragu, gdje je i doktorirao 1929. pod mentorstvom uglednog češkog kemičara Emila Votočeka.
Objavio je više od 400 znanstvenih radova
Nakon vojnog roka radio je kao voditelj proizvodnje rijetkih kemikalija u Pragu, baveći se istraživanjem prirodnih spojeva, osobito alkaloida iz kore kininovca. Godine 1935. prihvatio je poziv Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je preuzeo katedru organske kemije. Suradnjom s farmaceutskom tvrtkom Kaštel (današnjom Plivom) osnovao je Zavod za organsku kemiju, koji je postao središte znanstvenih inovacija. U Zagrebu je s kolegama objavio čak 48 znanstvenih radova te prvi sintetizirao adamantan, stabilan ugljikovodik policikličke strukture.
Zbog ratnih okolnosti napušta Hrvatsku 1941. te najprije odlazi u Heidelberg, a zatim u Zürich, gdje je na Saveznoj tehničkoj školi (ETH) izgradio zavidnu akademsku karijeru – od privatnog docenta do redovitog profesora i predstojnika Laboratorija za organsku kemiju. Središnje područje njegova znanstvenog interesa bila je stereokemija, osobito kiralnost i geometrijska svojstva molekula, a njegovo ime nosi i poznato Prelogovo pravilo o konformacijskim odnosima u asimetričnoj sintezi.
U suradnji s R. Cahnom i C. Ingoldom formulirao je 1966. Cahn-Ingold-Prelogova pravila za određivanje prostorne građe kiralnih molekula, koja su danas temeljna u organskoj kemiji. Iako je 1976. formalno otišao u mirovinu, Prelog je nastavio istraživački rad te zadržao snažnu suradnju s Plivom i hrvatskom znanstvenom zajednicom. U njegovu laboratoriju usavršavali su se mnogi kemičari iz Hrvatske, a iz njegove su škole potekli brojni ugledni stručnjaci.
Objavio je više od 400 znanstvenih radova, a 1975. godine dobio je Nobelovu nagradu za kemiju, koju je podijelio s britanskim znanstvenikom J. W. Cornforthom. Bio je član i počasni član brojnih akademija i društava diljem svijeta te počasni doktor najuglednijih sveučilišta, uključujući ona u Cambridgeu, Parizu i Barceloni. U Hrvatskoj je bio počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu te počasni član HAZU od 1986. godine.
Neizbrisiv trag
Tijekom Domovinskog rata 1991. bio je među više od stotinu nobelovaca koji su potpisali Apel za mir u Hrvatskoj. Preminuo je u Zürichu 7. siječnja 1998., a 2001. njegovi su posmrtni ostaci preneseni u Zagreb i položeni u grobnicu HAZU na Mirogoju.
Vladimir Prelog ostavio je neizbrisiv trag u svjetskoj znanosti, a njegova postignuća i danas inspiriraju generacije kemičara.
