Veliko arheološko otkriće s Pelješca odjeknulo je i izvan Hrvatske. O rijetkom nalazu iz špilje Crno jezero ovih dana pišu i grčki mediji, među njima Greek Reporter i Greek City Times, ističući kako je u Hrvatskoj pronađena iznimno rijetka antička grčka kazališna maska stara više od 2000 godina.
Riječ je o cjelovitoj terakotnoj glavi s prikazom grčke kazališne maske, koju su arheolozi pronašli tijekom istraživanja špilje Crno jezero na Pelješcu. Prema podacima Dubrovačkih muzeja, istraživanja su provedena od 23. travnja do 4. svibnja 2026. godine u organizaciji Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, a nalaz se može datirati u 4. do 3. stoljeće prije Krista.
Rijetka maska povezana s Dionizom
Maska je iznutra šuplja, a na vrhu ima rupicu za vješanje, zbog čega arheolozi pretpostavljaju da je izvorno mogla visjeti na zidu. Grčki mediji posebno naglašavaju simboliku takvih predmeta, budući da se grčke kazališne maske tradicionalno povezuju s Dionizom, bogom vina, plodnosti i kazališta.
Nalaz je još zanimljiviji jer je špilja Crno jezero već ranije prepoznata kao iznimno važno arheološko nalazište. Prethodna istraživanja pokazala su da je špilja tijekom tisućljeća korištena kao ilirsko svetište, nekropola i stanište, a među ranije pronađenim predmetima bili su minijaturne grčke i lokalne posude korištene u ritualne svrhe, ulomak keramičke glave božanstva te ljudski ostaci iz različitih razdoblja.
“Zamrznuta slika” stara više od dva tisućljeća
Arheolog Domagoj Perkić, voditelj Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, za grčke medije je istaknuo kako ostaje otvoreno pitanje može li se Dioniz, ili njegov ilirski pandan, povezati s posudama za vino i maskom pronađenom u špilji. Dodao je kako su nalazi povezani sa svetištem uglavnom pronađeni u ulaznom i bočnim dijelovima špilje, koji su dugo bili skriveni i zatrpani.
Posebnu vrijednost ovom otkriću daje činjenica da je predmet pronađen u iznimno dobro očuvanom stanju. Upravo je izoliranost špilje, prema riječima stručnjaka, omogućila da se predmeti očuvaju kao svojevrsna “zamrznuta slika” života i obreda starih više od dva tisućljeća.
Važan trag grčko-ilirskih veza na Jadranu
Otkriće s Pelješca važno je ne samo za hrvatsku arheologiju nego i za razumijevanje veza između grčkog svijeta i ilirskih zajednica na istočnoj obali Jadrana. Grčki portali pišu kako nalaz pruža rijedak uvid u kulturne i vjerske dodire antičkih Grka i Ilira, osobito u kontekstu rituala, vina i štovanja božanstava.
Pelješac je i ranije privlačio pozornost arheologa zbog vrijednih antičkih nalaza. U posljednjih nekoliko godina područje je dospjelo u fokus javnosti i zbog otkrića grčko-ilirskih kaciga, što dodatno potvrđuje važnost ovog dijela juga Hrvatske u antičkom razdoblju.
Najnoviji nalaz iz Crnog jezera zato nije samo još jedan arheološki predmet, nego važan trag o životu, vjerovanjima i kulturnim vezama na prostoru današnje južne Dalmacije prije više od dva tisućljeća.
