Predsjednik SDP-a Peđa Grbin u Intervjuu tjedna u Točki na tjedan komentirao je aferu Ina, odnos oporbe i vladajućih, položaj SDP-a i planove za dalje, a dotaknuo se i odnosa s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem i nedavnu vijest o stažiranju njegovog sina u EU parlamentu kod SDP-ovog Predraga Matića.
Zastupnici oporbe ovoga su tjedna imali rijetku priliku za okršaj s premijerom – oči u oči. Svega četiri aktualna prijepodneva održana su ove godine u Saboru, a na posljednjem – u utorak dominirale su teme Fortenove, energetske krize i posebno – sudbine Ine. Peđa Grbin se zalaže da se sruši valjanost ugovora između MOL-a i Ine:
“Vlada ima zadatak djelovati, ne čekati. Građani su ih birali da rade i štite interese. Situacija je jasna i predsjednik Vrhovnog suda upire u poantu – pravomoćna presuda za mito da nema nikakav učinak? Jasno je – ako je ugovor sklopljen na temelju davanja mita, on mora biti ništetan. Ako Ina to ne želi pokrenuti, a ne želi, onda RH ima interes da taj pravni posao krene riješiti.”
“Arbitraža je pala jer je Ustavni sud ukinuo prvu presudu. Sad je Vrhovni sud ponovno donio pravomoćnu presudu, odrađen je posao kako treba. Država i DORH sad moraju postupati”, dodaje Grbin.
Na pitanje može li to DORH pokrenuti bez Vlade, odgovara: “Teoretski da, ali u praksi teško. DORH nema dokumentaciju i papire iz ministarstva. Bez suradnje države i DORH-a ovo nije moguće riješiti. Zato se SDP zalagao, u utorak ujutro imamo sjednicu Odbora za pravosuđe, tražit ćemo tematsku sjednicu, tražit ćemo podršku i od HDZ-a. Zvali bi ministra pravosuđa, glavnu državnu odvjetnicu i predsjednika Vrhovnog suda da razmotrimo situaciju u kojoj se nalazimo i vidjeti što je najbolje. Odbijanje takve sjednice smatrao bih veleizdajom. Koristio ju je i član Plenkovićeve vlade Marić kad je govorio o zatvaranju rafinerija. Kad ne želiš ni razgovarati o tome kako zaštititi interese RH, kako pobiti ugovor, ne želiš čuti, što da zaključimo nego da ti interesi građana nisu na prvom mjestu?”
Ističe da postoje valjani argumenti da se krene u taj postupak, piše N1.
Komentirajući javnu raspravu s predsjednikom Vlade u kojoj ga među ostalim proziva za raskol stranke, da je iz Kragujevca i da pogleda ankete, Grbin je rekao:
“Ovo nije sprint, ovo je maraton. Radimo, kritiziramo gdje je potrebno, nudimo svoja rješenja i građani će to prepoznati. Kad govori o Kragujevcu, trebalo bi ga zabrinuti nešto drugo. U šest godina njegova mandata Sveučilište u Kragujevcu prestiglo je Sveučilište u Zagrebu. Ne bi li ga to trebalo zabrinuti? Što je napravio da hrvatsko obrazovanje ili pravosuđe budu bolje? Njegov odgovor pokazuje da on ne zna što napraviti. Građane više zanimaju veće plaće nego naše prepucavanje kojom se strankom bolje upravlja.”
Na pitanje je li zadovoljan svojim poslom otkako je na čelu SDP-a, odgovara: “Očekivao sam da ću biti bolji, neke stvari bih danas napravio drugačije. Zadovoljan sam kad razgovaram s biračima jer prepoznaju da se zalažemo za ljude.”
“Da ne mislim da se politikom možeš baviti bez cirkusa, ne bih se njome bavio”, naglašava u kontekstu oporbenih performansa u Saboru.
Na pitanje bi li, da je premijer, uveo porez na ekstraprofit, Grbin kaže: “Da, ali ne krizni porez. Povećao bih osnovicu poreza na dohodak za veće plaće. Da sam premijer, radio bih.”
O ključnim temama SDP-a kaže: “Danas je najvažnije kako omogućiti ljudima bolji život. Od početka godine govorimo o mjerama vezanim uz inflaciju, ovo nije inflacija s kakvom smo se dosad suočavali. Treba promijeniti način obračuna mirovina da bi one pratile porast cijena. Zakon o radu – potreban je niz dodataka na plaće fiksirati u zakonu da bi za nedjelje, blagdane i slično ljudi bili adekvatno plaćeni. Ali ključno, treba osigurati da se ne krade na tome, da novac doista investiramo u Hrvatskoj, a ne da budemo zadnji po iskorištenosti EU fondova.”
Imali smo raskol u Klubu zastupnika, ne u stranci, također je naglasio. O suradnji s Možemo odgovara:
“Neke stvari bi trebalo brže, ali znamo kakav je zakonodavni okvir u Hrvatskoj. U Hrvatskoj nema lojalnosti kao u nekim drugim uređenim zemljama, da oni koje je postavila prethodna vlast, stave mandat na raspolaganje. HDZ se može pobijediti. Ovakav HDZ sa svime što je napravio Hrvatskoj, može se pobijediti i na sljedećim će izborima pobijediti.”
Jednake šanse
Kad dođe do predsjedničkih izbora, razgovarat ćemo o kandidatu, dodao je.
Dotaknuo se i odnosa s aktualnim predsjednikom Zoranom Milanovićem:
“Kod Milanovića mi je dobro i pokazuje odmak od prethodnice, ne dolazi po mišljenje u SDP ni SDP ne ide po mišljenje kod njega. Tako bi se predsjednik Republike trebao ponašati. Mi smo kao stranka kandidirali Zorana Milanovića jer smo smatrali da on taj posao može raditi najbolje od ostalih kandidata. Neke stvari bih napravio drugačije. Ne sjedimo mu na glavi ni obrnuto. Nekad s riječima i stilom nisam oduševljen. Podržao bih ga ponovno kao kandidata za predsjednika.”
Prokomentirao je i stažiranje Milanovićeva sina u uredu Freda Matića u Bruxellesu:
“Svatko tko ispunjava uvjete zaslužuje to. To je stažiranje kod jedne političke stranke. Bi li netko tko zastupa vrijednosti radikalnih političkih opcija trebao biti tamo, ne bi. To je stažiranje u parlamentarnoj grupi zastupnika jedne političke stranke. Bi li bilo normalno da u klubu zastupnika politički rad HDZ-a obavlja netko iz SDP-a? Kolega Matić dio ljudi koji dolaze u ured bira putem poziva, a drugi dio jer procjenjuje da bi netko mogao imati koristi. Matić je autor Rezolucije o reproduktivnim pravima žena za područje EU-a, bi li na tome mogao raditi netko iz Domovinskog pokreta tko smatra da treba zabraniti pobačaj? U Klubu zastupnika političke stranke, to nije radno mjesto nego staž. Stranačka iskaznica nije uvjet, politički stavovi su uvjet. Ne može se razdvojiti radno mjesto i stažiranje u uredu zastupnika i parlamentarnom klubu zastupnika od političkih stavova. Nemamo svi jednake šanse jer tu ne može doći raditi netko tko ne vjeruje da svi ljudi imaju ista prava. Tužite me zbog toga.”
Brojevi su na strani toga da ćemo ući u Schengen, to je bitno i za Austriju, osvrnuo se o ulasku Hrvatske u schengensko područje.
