Prije sedam godina Denis Ivanović preuzeo je kormilo Grada Kaštela i od tada sa svojim suradnicima nastoji ispuniti sve ono što je i najavio. Povod je to za razgovor, u kojem je otkrio svoje dosadašnje iskustvo vođenja drugog grada u Županiji kao i planove za buduće projekte koje namjerava realizirati.
Što se promijenilo u vašem životu od svibnja 2017. godine do svibnja 2024?
Prije svega sam stariji i iskusniji, s nešto manje kose i više kilograma, a glas više koristim za govor nego za pjevanje. Šalu na stranu, vođenje Grada je velika čast, ali i odgovornost. Ne shvaćam probleme olako i želim ih riješiti na najbolji mogući način. Ipak, uz sve to, smatram da sam isti čovjek kakav sam bio i prije nego što su mi građani dali povjerenje. Nastojim svaki dan maksimalno iskoristiti, a pritom ne zapostaviti ono što je za mene oduvijek bilo najvažnije, a to je moja obitelj.
Što Vas je ponukalo da se kandidirate i evo već drugi mandat vodite Grad?
Kada sam se prije sedam godina kandidirao za ovu odgovornu dužnost, vodila me iskrena želja za promjenom i vizija bolje budućnosti za sve nas. Bio sam svjestan da je to težak zadatak, ali sam pun optimizma i energije koja me drži i danas. Želja da Kaštela postanu mjesto gdje svi možemo ponosno i kvalitetno živjeti i raditi bila je i ostala moj glavni motiv.
Kako bi ste ukratko saželi dosadašnji period Vašeg upravljanja gradom?
U zadnjih sedam godina prošli smo kroz mnogo toga. Bilo je uspona i padova, ali sam se, sa suradnicima i građanima, borio i zajedno smo rasli. Uspjeli smo postići značajan napredak u mnogim područjima, na što sam jako ponosan. Zajedno smo izgradili bolji grad, grad u kojem se brinemo za sve generacije, gradimo infrastrukturu, unapređujemo gospodarstvo i kulturni život, a pritom pazimo i na očuvanje prirodnih ljepota i iznimne kulturne baštine. Uvjeren sam u to da smo postavili čvrste temelje za još veći razvoj Grada, a na dobrobit svih njegovih stanovnika.
Do sada ste isticali projekt vodovodno-kanalizacijske aglomeracije kao jedan od ključnih, možete li nam reći do koje faze je stigao ?
Aglomeracija je jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata, a do sada smo realizirali pakete A0 i A1. Paket A0 obuhvaćao je područje iznad D8 od Sućurca do Kambelovca, dok se A1 odnosi na dio ispod ceste D8. Iako je bilo pomalo negodovanja zbog raskopanih cesta i slabije prohodnosti prometnica uz privremene prilaze obiteljskim kućama, rezultat je ono što je najvažnije i zbog čega smo svi morali stisnuti zube. Imamo novih 5.000 kanalizacijskih i 800 vodovodnih priključaka! To je 90 tisuća kilometara nove kanalizacijske mreže i 30 tisuća kilometara nove vodovodne mreže na koje se priključilo više od 60 posto građana. Ono što nam slijedi je B paket koji će obuhvatiti područje Lukšića, Raduna i Rudina iznad magistrale. Ovo ulaganje u infrastrukturu je temelj na kojem gradimo budućnost Kaštela, koje sve veći broj mladih obitelji biraju za svoj dom.
Što bi ste još izdvojili od projekata koji su realizirani ili su u fazi realizacije?
Što se tiče gradskih projekata, završeno je reciklažno dvorište u Sućurcu. Moram kazati i da smo među rijetkim gradovima po stopi odvajanja otpada, sada smo na nekih 27 posto. Ono što nam nedostaje po pitanju gospodarenja otpadom je kompostana o kojoj ću razgovarati s predstavnicima svih vijećničkih klubova kako bi donijeli zajednički stav i pronašli najbolji način za realizaciju tog projekta. Uredili smo dosta cesta i ulica, kao na primjer Lucijin put u Kaštel Štafiliću. Izgradili smo dodatna parking mjesta na tri lokacije. Završena je dogradnja vrtića Trešnjica u Lukšiću. U tijeku je rekonstrukcija vrtića u Radunu, a radi se i dokumentacija za gradnju novog vrtića na Lukšićkoj njivi. Izgradnjom ovog vrtića bit će mjesta za svu djecu. Pokrenuto je uređenje brca i okolnih ulica u Starome, čiji se dovršetak radova očekuje do kraja lipnja. Ne zaboravimo i preuređeni Kulturni centar u Kaštel Lukšiću koji će nadam se postati nova oaza kulturnog života, a započinjemo i s rekonstrukcijom kina sv. Juraj u Sućurcu, u kojeg će se uložiti 2,7 milijuna eura, kako bi dobili još jedan multimedijalni prostor primjeren današnjem dobu. Uz sve nabrojeno kontinuirano se radi i na opremanju dječjih igrališta i rekreacijskih zona na području grada. Izgrađeno je 30 dječjih igrališta uključujući 12 velikih, a sva su opremljena su modernim spravama, antistres podlogom, parkingom, klupama, stolovima i drvećem za hladovinu. Mislimo i na posljednja počivališta tako da je groblje u Kambelovcu, u protekle dvije godine prošireno za novih 300 grobnica, a plan za širenje imamo i u ostatku grada, ovisno gdje je koliko moguće.
Prije nekoliko godina obnovljena je zgrada Baletne škole i Opatička kuća, a nedavno je obnovljena i Vila Nika koja je postala primjereni dom Turističkoj zajednici, ali i prostor za razna kulturna i društvena događanja. Imate li u planu još projekata ovoga tipa?
Na tom tragu nam slijedi projekt obnove kule Cambi u Kaštel Kambelovcu, na način da se urede dvorac i uljara obitelji Cambi. Projekt je zamišljen kao poveznica tradicijskog i suvremenog načina prezentacije bogate kaštelanske baštine.
Naime, dvorac Cambi datira iz 15 stoljeća, a renovirat će se i opremiti poštujući sve standarde koji se odnose na obnovu zaštićene kulturne baštine. Nakon građevinskih radova, objekt će se urediti u Interpretativni centar Kaštelanskih vina koji će sadržavati malu kušaonicu i suvenirnicu, uz multifunkcionalnu dvoranu i knjižnicu s digitalnim sadržajima namijenjena građanima i posjetiteljima Kaštela. Sam dvorac je prezentacijski atraktivan kao građevina specifične arhitekture, poglavito vrh kule koja će sutra biti – vidikovac.
Sama uljara obitelji Cambi preuredit će se u suvenirnicu te interpretativnu info-točku, prezentacijski centar na temu ulja i uljarstva, sve kako bi se posjetiteljima vjerno pokazao način na koji su se obrađivale masline i proizvodilo te čuvalo ulje. Procijenjena vrijednost ulaganja je oko 2,6 milijuna eura.
Naveli ste niz projekata, spomenuli ste vrtiće, no u vašim istupima najavili ste i ulaganja u škole, što se radi po tom pitanju?
Imamo oko 3.500 djece u osnovnim školama i postojeći kapaciteti su nedovoljni za rad u jednoj smjeni. U suradnji sa Županijom kao osnivačem, radi se na konceptu dogradnje i potpuno nove izgradnje škola na našem području kako bi sve imale jedno smjenski rad do 2029. godine s tim da bi Grad trebao riješiti prometnicu do škole i to po trasi vodovoda. Škole u Sućurcu, Gomilici i Lukšiću idu u dogradnju, u Starom će se raditi sitniji zahvat dogradnje. U Kambelovcu će se graditi područna škola na Grabovici. Nova škola će se graditi i na području Rudina u koju bi za početak išli svi učenici s područja Raduna i Rudina, a paralelno smo dogovorili sa županom Bobanom da bi na području Raduna zajednički otkupili jedno zemljište od pet tisuća kvadrata i u neko dogledno vrijeme izgradili i školu na području samog Raduna.
Prema podatcima Ministarstva financija Grad Kaštela je ponio titulu grada s najvišim ‘per capita’ subvencijama i udjelom subvencija iz proračuna namijenjenim poduzetnicima, s kojim ste mjerama uspjeli osvojiti to mjesto?
Prošle godinu dodijeljena su bespovratna sredstva za ukupno oko 140 poduzetnika i to za konkurentnost i održivost poslovanja, a sredstva su dodijeljena i za 15 projekata poduzetnika početnika, ukupno je za ove dvije kategorije dodijeljeno 200 tisuća eura dok su poljoprivrednicima isplaćene potpore od 70 tisuća eura. Ukinuli smo prirez na dohodak, a od poreza koje Grad može naplaćivati, odrekli smo se i ne naplaćujemo Porez na korištenje javnih površina jer korisnici javnih površina plaćaju naknadu-zakup pa ih nismo htjeli opterećivati s još jednim nametom.
Uz projekte za djecu i poduzetnike, na koji način Grad brine o osobama starije životne dobi te koje su to socijalne mjere za koje se iz proračuna izdvaja 1,2 milijuna eura?
Unutar odsjeka za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu provode se različiti programi usmjereni na pomoć socijalno i zdravstveno ugroženim osobama, programi usmjereni na smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti te programi potpore obiteljima s malodobnom djecom.
Već dugi niz godina u suradnji s članovima udruge Sveti Jeronim organiziramo akciju „I njima je Uskrs“ namijenjenu beskućnicima i socijalno ugroženim obiteljima, a udruga je 2013. otvorila Prihvatilište za beskućnike, isto tako rad udruge prepoznat je i po programima za stare i nemoćne, radu s djecom, te kroz program „Dnevni boravak“.
Kroz socijalne mjere imamo i projekt „Zaželi“ i to treći po redu koji će trajati tri godine. Kroz ovaj projekt zaposlit će se 20 žena, a programom „Pomoć u kući“ 70 korisnika će imati njegu. Projekt je zamišljen da osobe treće životne što duže vremena provedu u svome domu te da ne moraju ići u staračke domove. Ponosan sam i drago mi je da udruga Sveti Jeronim deset godina nakon što sam bio njen predsjednik, i dalje jako dobro funkcionira, a najvažnije je da su korisnici zadovoljni.
Za kraj uputimo se malo u budućnost, preostala Vam je još godina mandata, što bi ste sve voljeli realizirati u narednom razdoblju?
Mnogo je planiranih projekata, a za realizaciju nekih će ipak trebati duži vremenski period. Jedan od važnijih je svakako spomenuta gradnja novog vrtića u Lukšiću i nadam se da će biti gotov do jeseni 2025. godine. Uz vrtić, na južnoj strani lukšićke njive bi sagradili i veći parking sa 150 do 200 parkirnih mjesta. Isto tako, trebala bi krenuti i izgradnja nove veće ambulante u Kaštel Gomilici što je projekt kojeg realiziramo u suradnji s ljekarnom SDŽ. Volio bih da se završi kino sv. Juraj u Kaštel Sućurcu i da krenu radovi na rivi u Kaštel Starome prema kuli Ćipiko.
Prioritet nam je idejno rješenje za rivu u Sućurcu. Dogovorio sam da će se realizaciju idejnog rješenja rive u Sućurcu, uključiti Lučka uprava. Planirano je napraviti, usudio bih se reći 300 do 400 vezova. Nadam se da ćemo u idućoj godini riješiti šetnicu u Gomilici od rotora u Marini do plaže Kamp. Plan nam je, kao što smo također već spomenuli, urediti i kulu Cambi. A ono što ostaje i na neki način je trn u oku, je veslački u Kambelovcu. Tražimo opcije kako i taj prostor rekonstruirati jer je i opasan za korisnike i prolaznike. Trenutno nema europskih izvora za njegovo uređenje jer riječ o velikoj investiciji, a radi se o prostoru pod zaštitom. Po tom pitanju moram otvoreno kazati, da je to na neki način i moj propust, stoga ću tražiti način da taj projekt ubacimo u proračun za 2025. godinu.
