Svaki četvrti maturant koji je na državnoj maturi odabrao Politiku i gospodarstvo nije položio taj predmet. Politika i gospodarstvo i dalje je jedan od najpopularnijih izbornih predmeta na maturi, no rezultati pokazuju da mladi nisu dobili adekvatno obrazovanje na temelju kojeg bi mogli uspješno položiti ovaj ispit.
Gong apelira na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, kao i Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih da reformu obrazovanja temelji na promjeni načina i metoda učenja koje bi doprinijele boljim političkim znanjem učenika, umjesto da iz strukovnih škola ukloni Politiku i gospodarstvo kao obvezani predmet.
Prema aktualnom prijedlogu reforme, čak 70 % hrvatskih srednjoškolaca ostaje bez prostora u kojem se mogu obrazovati o demokraciji, politici i svojim pravima koje imaju kao građani i koja će im trebati za život u demokratskom društvu.
Gong smatra da obrazovne institucije moraju pronaći način da u novi kurikul uvrste minimalno jedan sat tjedno općeobrazovnog predmeta Politika i gospodarstvo za drugi razred strukovnih škola. Time se satnica ne bi previše opteretila, a učenici i učenice bi i dalje imali opciju da taj predmet odaberu za polaganje na državnoj maturi što im dalje omogućava nesmetan upis na društveno-humanističke fakultete.
Dodatan argument za početak poučavanja Politike i gospodarstva u drugom razredu je i sve češća europska praksa snižavanja dobne granice za glasanje koje bi pratilo adekvatno političko obrazovanje. Također, za sadržaj kurikula po kojem će se izvoditi Politika i gospodarstvo u strukovnim školama može se koristiti postojeći iz gimnazija i tako ujednačiti sadržaj u svim srednjim školama.
Nesporno je da je reforma i modernizacija nastave u strukovnim školama neophodna kako bi se učenici i učenice što bolje pripremili za tržište rada. Međutim, jednako je važno osigurati učenicima kvalitetno opće obrazovanje koje je neophodno za informirano i aktivno djelovanje u društvu u kojem će živjeti i raditi.
Rezultati su lošiji
Politolog s Instituta za društvena istraživanja i vijećnik Gonga Nikola Baketa objašnjava da su općeniti rezultati lošiji, ali da je na osnovu preliminarnih rezultata teško objasniti uzrok.
”Moguće je da su lošiji rezultati posljedica zatvaranja škola za vrijeme pandemije pa na maturu sad izlaze učenici koji su kraj osmih razreda i dio srednje škole slušali online. Pitanje je i koliko je Politika i gospodarstvo važna učenicima za upis na fakultet. Možda je fakultet koji traži Politiku i gospodarstvo njihov peti izbor, pa se onda ni ne trude toliko oko ispita. Ili im je bitno samo položiti, a ne i ocjena”, kazao je Baketa.
Osim rezultata s državne mature, i istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola iz 2021. godine, pokazalo je da je njihovo političko znanje nisko. Učenici i učenice strukovnih škola, posebice trogodišnjih programa, ostvaruju lošije rezultate kod ispitivanja političkih znanja i vještina nego njihovi vršnjaci gimnazijalci. Dodatno, odrastaju u društvu u kojem građani sve manje vjeruju u demokraciju, imaju nisko povjerenje u institucije i medije, a sve su izloženiji dezinformacijama i teorijama zavjere zbog čega im obrazovni sustav mora ponuditi obvezan sadržaj i znanja o demokraciji, politici i gospodarstvu društva u kojem žive i u kojem planiraju raditi i aktivno sudjelovati.
Baketa smatra da je nužno raditi na kvalitetnijoj nastavi Politike i gospodarstva u svim srednjim školama, participativnijim metodama rada i približavanju tih sadržaja učenicima različitih programa.
Gimnazijalci i strukovnjaci su prošle godine u školi imali visoku ocjenu iz Politike i gospodarstva, prosječno 4.4, dok su na državnoj maturi ostvarili duplo lošiji rezultat - prosječno 2.37 u gimnazijama i 1.78 u strukovnim školama. Ovogodišnja prosječna ocjena bit će poznata nakon završetka cjelokupne procedure obrade prigovora i objave konačnih rezultata ovogodišnje državne mature.
Ovogodišnju državnu maturu polagalo je ukupno 29.188 pristupnika i pristupnica - od toga 10.647 gimnazijalaca (41 %), 15.109 strukovnjaka (59 %) i 3.432 ostalih izvanrednih pristupnika (koji dolaze iz susjednih zemalja i onih koji ispit polažu ponovo). Ove godine je ispit palo duplo više gimnazijalaca nego prošle godine. Iz strukovnih škola skoro svaki drugi učenik nije položio maturu.
