Glavni ekonomist Europske centralne banke Philip Lane otkrio je što nas očekuje na jesen.
Jedan od najuglednijih svjetskih ekonomista ima važnu ulogu u kreiranju monetarne politike eurozone, kojoj od prvog siječnja pripada i Hrvatska.
U ekskluzivnom intervjuu za Dnevnik Nove TV otkrio je loše vijesti. Padu cijena hrane prije jeseni ne treba se nadati. Na pitanje što mu brojke govore i kad će prestati visoka inflacija, Lane je odgovorio: “Ove godine očekujemo značajno smanjenje inflacije. Krajem prošle godine prosječna inflacija u eurozoni je iznosila oko 10 posto. Prema našim projekcijama krajem ove godine bi trebala iznositi oko 2,8”.
“Daleko smo još od toga, ali već ove godine bi se inflacija trebala bitno smanjiti. To će se i nastaviti u 2024., a u našim najnovijim projekcijama predvidjeli smo da ćemo se na željenu razinu inflacije od 2 posto vratiti 2025. No, sad smo u svibnju. Bojim se da je do kraja godine pred nama još uvijek značajna inflacija. To se pogotovo odnosi na cijene hrane i usluga. I tu očekujemo da će doći do smanjenja inflacije, ali tek nakon ljeta”, dodao je.
Navodi kako je najveća zabrinutost oko cijena hrane i usluga.
“Cijene energije su bile tema prošle godine, no u međuvremenu su pale. Na određeni način zamijenile su ih visoke cijene hrane i usluga. Na to smo trenutno fokusirani, a postoji i poveznica između njih”, kazao je Lane.
“Primjerice, ako odete u restoran i tamo jedete, istovremeno ste suočeni i s rastućom cijenom uslužne djelatnosti i rastućom cijenom hrane. To nas, naravno, brine, ali smatramo kako će pritisci i u tim sektorima popustiti krajem godine”, dodao je.
Ističe da u razdoblju visoke inflacije svi gube. “Cijelo društvo trpi i društvu u cjelini je bolje kad inflacija padne”, dodaje Lane i navodi kako je već u više navrata bilo govora o tome da su u mnogim slučajevima prošle godine profiti ostali vrlo visoki.
Veliki dio gubitka na leđima radnika
“Dakle, veliki dio gubitka je spao na leđa radnika i to onih s najnižim plaćama. Tako da, što se tiče prošle godine, koja je prva godina visoke inflacije, postoji zabrinutost da je taj teret bio nejednako raspoređen”, rekao je za Dnevnik Nove TV.
“Ipak, ove godine vidimo da plaće rastu, znam da rastu i u Hrvatskoj, tako da očekujemo da će profiti kompanija padati. Tako da bi ove godine trebalo biti djelomičnog uravnoteženja. To je važno naglasiti. Kad imamo ovakve inflacijske epizode u pojedinim godinama će profiti rasti brže od plaća, u drugima će brže rasti plaće. Mislimo da će ove godine plaće rasti brže od profita”, navodi Lane.
Njemačka ušla u recesiju
Najnovije statistike iz Njemačke pokazuju da je ona ušla u recesiju. Je li to najava onoga što u budućnosti čeka ostatak eurozone?
“Moramo razlikovati dva dijela ekonomije. Industrijska proizvodnja, dakle proizvodnja automobila i ostalih dobara, vidimo da je Njemačka u recesiji i tu vidimo negativnu perspektivu. No, s druge strane, vidimo vrlo pozitivne izglede za uslužne djelatnosti, pogotovo turizam”, kazao je Lane.
“Nakon pandemije postoji velika potražnja za putovanjima, kao što je dolazak ovdje u Dubrovnik, Španjolsku ili druge turističke dijelove Europe. Njemačka, kao veliki centar industrijske proizvodnje trenutno trpi zbog usporavanja u tom sektoru, ali ako pogledate eurozonu u cjelini, uslužni dio ekonomije je vrlo velik i vjerujemo kako će ove godine rasti”, istaknuo je za Dnevnik.hr.
Na pitanje znači li to da su pobjednici recesije one ekonomije koje se temelje na uslugama, a one s jakom proizvodnjom su gubitnici, Lane odgovara: “Mislim da je to realan opis onoga što trenutno vidimo”.
Što da nismo u eurozoni?
Kad govorimo Hrvatskoj, pristupili smo eurozoni 1. siječnja. Postavlja se pitanje gdje bismo danas bili, što se inflacije tiče, da nismo ušli u eurozonu?
“Smatram da je dvadeset država članica eurozone, među kojima je i Hrvatska, u puno boljoj situaciji ako se protiv inflacije bore zajedno. Europska centralna banka će se kroz monetarnu politiku pobrinuti da se inflacija spusti na razinu od 2 posto na uredan način”, kazao je.
“Mislim da to možemo učiniti na način koji je stabilan i izbjeći volatilnosti koje su neizbježne za države koje nisu u eurozoni. Za mene, eurozona omogućava stabilnost i najbolji način za borbu protiv inflacije”, zaključio je Lane.
