Hrvatska sutra i službeno ‘objavljuje rat’ Covidu-19 na koje kreće Pfizerovim cjepivom. Prvu dozu uzet će štićenik Doma za starije na zagrebačkoj Trešnjevci.
- Ovo nije prva tura cjepiva namijenjena za neko senzibiliziranje javnosti, nego je ovo poruka da moramo iskoristiti cjepiva baš tamo gdje će to cjepivo spriječiti bolesti da nekome našteti... Prioritet je zaštita najugroženijih i najizloženijih - starijih i nemoćnih osoba te radnika u zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Dolazak cjepiva ohrabrujuća je poruka i daje nadu u normalizaciju života tijekom 2021. - poručio je premijer Andrej Plenković.
Svaki tjedan nove doze
Hrvatska je jutros u 6 sati zaprimila 9700 doza Pfizerovog cjepiva protiv novog korona virusa. Cjepivo je stiglo u Zavod za javno zdravstvo u Zagrebu stiglo u transportnim hladnjacima iz Bruxellesa nakon čega se razvozilo u sve županije. U Dubrovniku će prvu dozu primiti zdravstveni djelatnici. U Šibenik stiže 155 doza cjepiva, piše 24 sata.
- Za sada to je simbolična količina cjepiva koje se dostavlja svim članicama EU čime počinju Europski dani cijepljenja 27., 28. i 29. prosinca. Nakon toga svakog tjedna nam stižu nove doze. Pozivamo građane da se odazovu cijepljenju sukladno našem sloganu “Misli na druge – cijepi se” - kaže Capak.
Vijest o dolasku cjepiva donekle je zasjenila fotografija šefa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka, koji je sjeo na jednu od kutija i fotografirao se.
Zahvaljujući tom potezu Hrvatska je brujala o Pfizerevom cjepivu, a epidemiolog Capak uspio je uzburkati javnost bez i jedne riječi. Do sada je više puta izjavama postajao dnevna top tema: Kada je, primjerice, opisivao kako se korona prenosi plešući ‘vlakić’ na svadbama, kako se može prenijeti dok se servira u tenisu ili kako ne može napraviti štetu ako potencijalno zaraženi ali bez simptoma idu na glasanje na parlamentarnim izborima. Sada i Capak zna da slika govori više od tisuću riječi. Iz HZJZ-a su ga branili i tvrde da je sjeo na praznu kutiju.
Ono što je puno važnije od fotografiranja jest da je ovih 9750 doza početak konačnog obračuna s najnepredvidljivijim virusom kojeg smo do sada susreli. Dio građana, međutim, unatoč svemu ne misli se cijepiti, a kao jedan od glavnih razloga navode kratki period testiranja mRNA cjepiva.
Znanstvenici danima pokušavaju objasniti detalje o cjepivu i razbiti strah u javnosti te sami ističu da će se i oni cijepiti i da je to jedini način da se stane na kraj ovoj epidemiji. Za to vrijeme i u razvijenijim zemljama od Hrvatske pada raspoloženje po pitanju dobrovoljnog cijepljenja.
- Mi smo spremni. Izdvojili smo nekoliko korisnika doma koji bi bili među prvima pa ćemo sutra vidjeti na licu mjesta tko nam je spreman i tko nam je zdravstveno pogodan jer to mora i liječnik utvrditi - rekla je ravnateljica doma za starije i nemoće na Trešnjevci Tatjana Brozović Perić, gdje danas i počinje procjepljivanje.
Na vrijeme su, kaže, izradili ankete te su se korisnici sami prijavljivali za cijepljenje koje će obavljati domski liječnici, piše 24 sata.
- Zadovoljna sam. Cijepljenje nije obvezno. Skoro svi naši korisnici će se cijepiti, dakle velika većina. Od radnika je zainteresiran prilično dobar broj u odnosu na ovo što čujem na ostatak Hrvatske. Ja sam se prva prijavila, smatram da je to u redu. Većina mojih radnika su u izravnom kontaktu s korisnicima i s njima živimo i to je nama druga obitelj. Ovi koji su na prvoj liniji su se prijavili, neki još razmišljaju, imaju svoje razloge - ili su preboljeli, ili su u samoizolaciji... Potrebna je dobra kampanja i još će ih se više prijaviti - smatra Brozović Perić.
Ovako potizivno ozračje po pitanje cijepljenja ne vlada svugdje. Hamburški Centar za zdravstvenu ekonomiju je prošlog mjeseca usporedio situaciju u europskim zemljama i zaključio da se Njemačka kreće u prosjeku – svuda opada spremnost na vakcinaciju. U anketi Sveučilišta u Erfurtu i Instituta Robert Koch 40 posto Nijemaca je reklo da prvo namjerava pričekati s odlukom, a 11 posto u potpunosti odbija cijepljenje.
To je drastičan pad spremnosti da se primi cjepivo u odnosu na proljeće, kada je 79 posto Nijemaca u načelu bilo spremno cijepiti se kada doze budu dostupne. Dok Europa počinje borbu s procjepljivanjem nacija, virus uspješno mutira. Novi zarazniji soj koji je širi Velikom Britanijom pojavio se u još sedam europskih zemalja.
Širi se mutirani soj
- Svjetska zdravstvena organizacija dosad je identificirala novu varijantu covida-19 nazvanu VOC-202012/01 u ukupno osam europskih zemalja - napisao je regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu Hans Kluge na Twitteru.
Novi soj od dosadašnjeg razlikuje brzina širenja te zahvaća mlađe populacije za razliku od prethodnih varijanti virusa. Otkriven je u Velikoj Britaniji 14. prosinca, a nakon toga evidentiran je i kod pojedinaca u Australiji, na Islandu, u Italiji i u Nizozemskoj. Bilo je i nekoliko slučajeva u Danskoj, a u Francuskoj je prvi takav slučaj zabilježen na Božić, prenosi Reuters.
Mutirani soj koronavirusa, koji se širi Britanijom, prosječno je 56 posto zarazniji od izvornog soja, upozorili su u studiji znanstvenici pozivajući na brže cijepljenje kako bi se spriječilo da umre još više ljudi. Otkako se pojavio ovaj soj, postavilo se i pitanje hoće li dosadašnja cjepiva biti štiti i od mutiranog virusa.
- Ova mRNA cjepiva, kakvo je Pfizerovo, mogu se lako prilagoditi ovakvim promjenama jer je moguće klonirati sadržaj za bilo koju promjenu. Ovo cjepivo štiti će i od novog soja no možda neće biti 100 posto učinkovito - kaže dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj Laboratorija za naprednu genomiku na Institutu ‘Ruđer Bošković’.
NUSPOJAVE
U roku od dva do sedam dana nakon cijepljenja javljaju se pojedine nuspojave koje treba prijaviti liječnicima. Do sada ih je imao mali broj cijepljenih.
- U svakom slučaju, kada oni koji se cijepe osjete neku nuspojavu od bola u mišićima, povišene temperaturu, bola u zglobovima... trebali bi to prijaviti liječnicima iako je opisano u uputama u lijeku - kaže ravnatelj HALMED-a Siniša Tomić.
1. umor nakon cijepljenja do sada je osjetilo četiri posto ljudi koji su se cijepili pfizerovim cjepivom. to je ujedno i najčešća od svih opisanih nuspojava, no i ona se rijetko javlja
2. glavobolju je osjetilo dva posto procijepljenih ljudi nakon prvog odobrenog cjepiva u europi. intenzitet glavobolje jačine je one koju meteoropati osjete pri promijeni vremena
3. bol u mišićima javlja se kod manje od dva posto cijepljenih. takvu bol ljudi obično osjećaju kao simptom bolesti poput gripe, no nakon cijepljenja ona je puno blaža
4. povišena temperatura javlja se kao nuspojava i kod drugih cjepiva. pokazalo se da se i ovom slučaju može pojaviti, a obično bude oko 37,5 stupnjeva i lako se snižava lijekovima
5. crvenilo ili bol na mjestu uboda može se javiti netom nakon primanja cjepiva. nestaje nakon nekoliko dana. nekima se pojavi i blagi osip po tijelu kao reakcija na cijepljenje
