O brojkama i planovima za nastavak turističke sezone u RTL-u Danas gostovao je ministar turizma, Tonči Glavina.
Je li Vaša vila za ovu sezonu popunjena?
Možda ste trebali pozvati moju suprugu u studio. Mislim da je javnost puno više zainteresirana za sve ovo što je od javnog interesa. Tako da, ajmo to preskočiti.
Je li popunjena?
Dobro je, dobro.
Brojke za svibanj nisu idealne, imamo li razloga za zabrinutost?
Na kraju, recimo travnja, onda ste mogli imati tako senzacionalističke naslove, euforične da će sezona biti nikad bolja. Predsezona je period sve od Uskrsa, pa do 1.7., ali je ajmo reći, prvih šest mjeseci. Jako je bitno da ne gledate mjesec po mjesec jer oni jako ovise o vjerskom rasporedu, o blagdanima i školskim praznicima, a ovisi i o Uskrsu. Tako ste ove godine imali lošiji ožujak, bolji travanj, lošiji svibanj i sada lipanj koji je u rastu preko 20 posto za ovih 14 dana. Mi ćemo prvo prolazno vrijeme napraviti sa 1.7. gdje ćemo obuhvatiti cijelio dio predsezone. Ali mislim da možemo biti itekako zadovoljni jer po trendovima koje vidimo, ova predsezona koja nam je, ako gledamo brojeve, još uvijek možemo gledati kao mjerilo uspjeha. Povećanje brojeva ne tražimo više nužno u srpnju ili kolovozu, ali tražimo u predsezoni. Pokazat će se vjerojatno rekordna, u odnosu na prošlu. Lipanj je porastao za 20 posto, a dolazak njemačkih gostiju preko 85 posto. Pokazatelj je cijela krvna slika, i ponovno apel cijelom turističkom sektoru, cjenovna konkurentnost je motiv biranja destinacije.
Interna anketa udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače pokazala je 85 posto iznajmljivača koji su podignuli cijene to su napravili zbog porasta troškova, a ne ulaganja - mislite li da je to opravdano? Kako to komentirate?
Nedavno smo imali sastanak na kojem je krovna udruga za hotelijerstvo i kamping u Hrvatskoj statistički donijela podatke da su oni podigli cijene za svega 1,9 posto. Dakle, svi oni imaju neke svoje narative i statistiku koja to potkrepljuje. Mi to ne dovodimo u pitanje, ali naravno imamo ono što je službeno, podatke Eurostata gdje mi imamo povećanje koje imamo. Povećanje, što se tiče cjelokupnih cijena u turizmu, i nije toliko pogonjeno samom cijenom smještaja, nego drugim faktorima, a prvenstveno cijenama u maloprodaji, ugostiteljstvu, prometu. Kad govorimo o cijenama, ovdje se ne obraćamo samo ljudima koji se bave pružanjem usluga smještaja, nego cijelom turističkom sektoru koji je puno širi od samo ovoga dijela. Tu mi stvaramo dojam i percepciju skupe destinacije ili destinacije koja nudi dobar odnos cijene i kvalitete. Naš zadatak je da Hrvatsku prezentiramo i prodajemo kao zemlju koja nudi dobar odnos cijene i kvalitete.
Kako vidite Hrvatski turizam za 5 godina? Hoćemo li biti ekskluzivna destinacija za bogate turiste ili ćemo biti odredište za masovni turizam i ćevape u fast foodu?
Nećemo biti ni jedno ni drugo. Mi ćemo biti, ja se nadam, upravo onakva zemlja kakvu smo je definirali strateškim okvirom. To je destinacija koja je više ili visoke dodane vrijednosti, destinacija koja u fokus stavlja budućnost, koja u fokus stavlja kvalitetu života naših sugrađana. Vjerujte, turizam koji ugrožava kvalitetu naših sugrađana, koji će onemogućiti da se jednako kvalitetno naša djeca bave turizmom, je turizam koji nema budućnosti. Isto tako, po brojnim primjerima velikih europskih destinacija, vidite tamo gdje je šira javnost, stvori se percepcija da taj turizam njima donosi više štete nego koristi. Mi to nećemo i ne možemo dopustiti i upravo zato provodimo cjelovitu reformu i radimo veliki iskorak koji nije jednostavan i nije svima prihvatljiv, ali je apsolutno nužan. Naši gradovi i naše destinacije ne smiju postati isprazne kulise i muzeji, nego trebaju biti mjesto života.
Pizza je 16 eura, lignje su 20, pivo na splitskoj gradskoj plaži košta 7 eura. Je li realno očekivati da si Splićani koji nemaju apartmane mogu priuštiti takve cijene?
Prvo se moramo potruditi da naši sugrađani ostanu u svojim gradovima i na svojim destinacijama. Upravo zbog toga je potrebno napraviti ovaj velik iskorak i naš je zadatak svake godine stvarati okvir u kojem mi non-stop tražimo balans kvalitete života. Nema neke savršene formule koja to može precizno izračunati, ali ono što mora biti, mora biti percepcija da smo takva destinacija. Moramo sve to skupa implementirati i gosti to moraju osjetiti. Mi imamo reputaciju, to je jako bitno naglasiti, kao zemlja koja je održiva i koja brine za kvalitetu života i gdje su naši gosti kompletno integrirani.
