Vijest o tome da su splitski znanstvenici otkrili mehanizam nastanka zloćudnih tumora odjeknula je širom zajednice. Na čelu znanstvenog tima sa Sveučilišta Split bio je voditelj Laboratorija za istraživanje raka pri Medicinskom fakultetu prod. dr. sc. Janoš Terzić, te članovi njegovog tima Blanka Roje Milić, Ana Kovačić, Lana Sušak, Ivica Ljubenkov, Elena Ćosić, Katarina Vilović, Antonio Meštrović, Emilija Lozo Vukovac, Viljemka Bučević-Popović, Željko Puljiz i Ivana Karaman.
On i njegov tim su najjednostavnije rečeno otkrili da različiti ljudi imaju različitu količinu bakterija u crijevima koje jednu kemikaliju (nitrozamin) pretvaraju u još opasniju kemikaliju koja se potom nakuplja u tkivu mokraćnog mjehura izazivajući rak.
Istraživanje u suradnji s dr. Đikićem
- Zahvaljujući našem otkriću ljudi bi se u budućnosti mogli testirati i saznati svoj rizik za neke vrste raka, a bakterije koje izazivaju rak mogli bi uklanjati antibioticima ili sličnim metodama.
Janoš Terzić je u znanosti više od 30 godina i sudjelovao je u brojnim istraživanjima od kojih je neka napravio u Americi. U jednom takvom je sudjelovao prije 15 godina kada je zajedno s kolegama objavio izvrstan rad u kojem su pokazali da molekula, koja se izlučuje iz stanica imunološkog sustava (tzv. IL-6), igra važnu ulogu u razvoju raka debelog crijeva.
- To je istraživanje bilo toliko vrijedno otkriće da je citirano više od 1780 puta. Kasnije, 2014. godine, radio sam na istraživanjima tumora jetre. U Splitu sam sa suradnicima počeo raditi istraživanja na proteinu na kojem tada gotovo nitko u svijetu nije radio. Istraživanje smo radili zajedno s profesorom Ivanom Đikićem.
To se poklopilo s time da je njihov kolega medicinski genetičar Davor Leser imao pacijente kojima je taj isti protein mutirao zbog čega su djeca ubrzano starila, te su sa 17 godina dobili rak jetre i nažalost umrli.
Na tom genu rade i danas provodeći istraživanja i otkrivajući što se točno događa da ta abnormalnost uzrokuje sve te poremećaje. Mutaciju koju su našli kod te djece "ugradili" su u miševe kako bi mogli detaljnije proučavati tu bolest. Kaže da su dokazali kako su određeni elementi upale važni u cijeloj toj priči, a ta istraživanja i dalje provode u suradnji s Ivanom Đikićem sa Sveučilišta Goethe.
Ocjene najboljih stručnjaka
- Sada to završavamo i šaljemo za objavljivanje. To su bile velike priče u kojima sam sudjelovao, ali i čitav niz manjih u kojima sam, ajmo tako reći, igrao manje važnu ulogu ili su manja otkrića koja smo objavili u niže rangiranim časopisima. To su tri ključne stvari u mom znanstvenom radu.
Istraživanje na raku debelog crijeva koje je s kolegama radio u Americi je trajalo četiri godine, a ovo najnovije u Splitu punih sedam godina. Općenito su istraživanja dosta zahtjevna, kaže i nastavlja da je znanost spora, te u njoj treba jako puno toga provjeriti kako bi znanstvenik bio siguran da je pronašao nešto važno. Znanstvenici rezultate istraživanja šalju u časopise na objavljivanje, a kada otkriće šaljete u najbolje časopise onda vam rad ocjenjuju najbolji stručnjaci na svijetu, možda i Nobelovci.
- Stručnjaci pogledaju istraživanje i onda ga vrlo kritički i promišljeno ocjenjuju i komentiraju.
Upozorava kako rak među ostalim mogu uzrokovati razni čimbenici, primjerice HPV virus koji može izazvati rak vrata maternice, ili virus koji uzrokuje hepatitis B, ali i bakterije poput Helicobacter pylori mogu dovesti do raka želuca.
Drugi element u nastanku tumora je i genetika, tj. kada neka osoba ima poremećen gen koji sudjeluje u popravljanju našeg DNA onda je sklonija različitim tumorima. Isto tako naša DNA može biti oštećena kemikalijama, UV zračenjem i sl. pa i to može povećati sklonost tumorima.
Treba izbjegavati pušenje, biti fizički aktivan, konzumirati zdravu hranu, kontrolirati tjelesnu težinu i sve ono što liječnici preporučuju, te je vjerojatno svima znano.
Tjelovježba je vrlo važna
- Mislim da neće biti problem ako se nezdrava hrana pojede jednom i u maloj količini, no problem je ako je takva prehrana postala redovita. Treba jesti više voća i povrća, a redovita tjelovježba je izuzetno važna iako se to, čini mi se, ne naglašava dovoljno. Tjelovježba poboljšava sve u našem tijelu, od rada mozga, srca, sprječava neurodegenerativne bolesti, tumore i bolesti lokomotornog sustava.
Nekada se rak rješavao isključivo kirurškim putem, nakon čega je došlo zračenje, pedesetih godina se krenulo s kemoterapijom, a od nedavno su dostupni pametni lijekovi koji precizno udaraju po tumorima, a imunoterapije aktiviraju imunološki sustav u tumoru.
- Ono što je posebno važno za imunoterapije jest da određeni broja pacijenata, otprilike 20 posto ovisno o tumorima, u potpunosti ozdravi. Kada je otkrio te imunoterapije, američki imunolog i dobitnik Nobelove nagrade James Patrick Allison nije tražio lijek za rak već je radio temeljna istraživanja u kojima je gledao što i kako regulira imunološke stanice. Shvatio je da postoje molekule u imunološkim stanicama koji ih mogu zakočiti.
Ponekad tumori na svojoj površini izražavaju molekule koje koče imunološke stanice, pa ako se te kočnice imunoterapijom uklone, onda se imunološke stanice aktiviraju i uništavaju tumor. Prisjeća se jednog Allisonovog predavanja na kojem kazao da su u kliničkim istraživanjima imali pacijenticu s metastatskim rakom pluća koja je primila samo jednu dozu lijeka te je i nakon 15 godina bila živa i bez tragova tumorske bolesti.
