Prošla je još jedna, 34. po redu, sjednica Gradskog vijeća Grada Splita. Ako bi dan kasnije sve mogli rezimirati, onda možemo reći da splitski politički akteri raspravljali o brojnim točkama, a glavne su polemike nastale oko rada Komisije za imenovanje ulica i trgova, kao i planova za postavljanje spomenika Papi Ivanu Pavlu II na Žnjanu. Očekivalo se da će sjednica trajati duže, no zahvaljujući objedinjavanju sličnih tema, rasprave su završile u konstruktivnom tonu unutar sedam sati.
Vijećnica Lidija Bekavac iz Hrvatske građanske stranke (HGS) posebno je izrazila nezadovoljstvo načinom rada Komisije za imenovanje ulica i trgova, koja, prema njenim riječima, često radi bez plana i transparentnosti. Bekavac je iznijela primjedbe na način donošenja odluka, tvrdeći da Komisijom dominiraju vijećnici iz redova gradonačelnika Ivice Puljka, što, prema njenim riječima, omogućuje donošenje odluka bez šireg konsenzusa.
Polemike oko zapisnika Komisije
Jedan od ključnih prijepora na sjednici odnosio se na status zapisnika s posljednje sjednice Komisije za imenovanje ulica, trgova i spomenika, održane 22. listopada 2024. Lidija Bekavac zatražila je od službi Grada Splita zapisnik s te sjednice, no odgovor koji je dobila nije ju razveselio. Naime, prema dopisu kojeg je proslijedila Dalmaciji Danas, iz Grada su joj odgovorili kako zapisnik još uvijek nije dovršen.
U odgovoru se pozivaju na članak 85., stavak 2. Poslovnika Gradskog vijeća Splita, prema kojem se skraćeni zapisnik s prethodne sjednice dostavlja tek uz poziv za narednu sjednicu Komisije. Nadalje, istaknuto je kako svaki član Komisije ima pravo podnijeti primjedbu na zapisnik s prethodne sjednice te da zapisnik postaje službeno usvojen samo ako na njega nema prigovora ili ako su sve primjedbe uvažene i unesene.
Lidija Bekavac nije jedina vijećnica koja je izrazila nezadovoljstvo radom Komisije. I bivši članovi Komisije, poput saborskog zastupnika i bivšeg gradonačelnika Andra Krstulovića Opare te novinara Damira Šarca, također su javno kritizirali rad Komisije. Oni su naveli kako Komisija radi bez jasnog plana, programa i reda te da se rijetko sastaje, a kad se i sastane, rad Komisije često opisuju kao "nekonstruktivan i loše organiziran". Dakako, vrijedi napomenuti da je nervoza u redovima članova Komisije i došla nakon pitanja o postavljaju spomen-ploče Sašku Gešovskom.
'Dugotrajni sukob' zbog spomen-ploče Sašku Gešovskom
Podsjetimo, tragično je preminuo u Splitu 6. svibnja 1991. godine. Gešovski, koji je služio vojni rok u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) postao je prva žrtva oružanih sukoba koji su predviđali početak Domovinskog rata. Njegova smrt dogodila se usred politički napetog i emotivno nabijenog trenutka u Splitu u kojem su tenzije između hrvatskih građana i vojske JNA dosegle vrhunac. Nakon što je prošao obuku u JNA, Gešovski je raspoređen u Vojnu policiju i dobio zadatak čuvanja vojnih objekata. U to vrijeme bio je stacioniran u Komandi VPO koja se nalazila u zgradi današnje splitske Banovine. Sudbina ga je zatekla upravo u trenutku kada je ta zgrada postala simbol otpora i bijesa lokalnog stanovništva prema JNA koju su mnogi smatrali pristranom u korist krajinskih pobunjenika.
Osim pitanja zapisnika, sjednica Gradskog vijeća dotaknula se i planova za postavljanje spomenika Papi Ivanu Pavlu II na Žnjanu, što je izazvalo različite reakcije među vijećnicima. Iako bi ovakva tema obično potaknula dužu raspravu, sjednica je protekla u znaku umjerenih i konstruktivnih stavova. Lidija Bekavac podržala je ideju postavljanja spomenika, ističući kako je već dugo jedan od pobornika inicijative da Karol Józef Wojtyła, omiljen u hrvatskom narodu, dobije spomenik u Splitu. Ipak, njene su primjedbe bile usmjerene na način donošenja odluka, koji, prema njenim riječima, nalikuje na "faraonski" stil vladanja.
Suprotno tome, vijećnik Željko Domazet stao je u obranu rada Komisije i njenih članova. Domazet je istaknuo kako Komisija za imenovanje ulica i trgova ne mora često zasjedati jer, prema njegovim riječima, "imena ulica i trgova nisu stvari koje se mijenjaju svaki dan". Domazet, koji je ujedno i predsjednik Komisije, smatra da su optužbe na rad Komisije pretjerane i da ne odražavaju stvarno stanje, već su dio političkih igara i pritisaka koji dolaze od oporbenih vijećnika i njihovih istomišljenika.
Sjednica završila bez većih polemika
Iz svega navedenog, jasno je kako rad Komisije za imenovanje ulica i trgova ostaje jedno od važnijih pitanja u radu Gradskog vijeća, a razlike u stavovima između vladajućih i oporbe dodatno naglašavaju potrebu za transparentnijim radom i kvalitetnijom komunikacijom. Dok vladajući smatraju da je rad Komisije adekvatan i dovoljan za potrebe grada, oporbeni vijećnici traže češće sastanke, jasno definiran plan rada i bolje organizirane zapisnike koji će omogućiti veću transparentnost i uključivanje šireg spektra političkih stavova.
Kao zaključak, 34. sjednica Gradskog vijeća završila je bez većih polemika, no neslaganja oko rada Komisije za imenovanje ulica i trgova zasigurno će ostati jedno od otvorenih pitanja koja će se rješavati na budućim sjednicama.
