Drevni Krešimirov grad Šibenik kroz svoju dugu, burnu prošlost, od najranijeg postanka pa sve do današnjih dana posebice je štovao nebeskog arhanđela sv. Mihovila. Vjerujući u njegovu pomoć i snagu Šibenčani su ga izabrali za svog zaštitnika i njegov lik, kao simbol snage i pobjede, uvrstili u gradski grb i pečat, piše Šibenska biskupija.
Spomen sv. Mihovila na šibenskom području nalazi se i prije prve povijesne pojave grada za vrijeme hrvatskog kralja Petra Krešimira IV.
Naime, kod crkve Sv. Lovre u Donjem polju pronađen je kameni fragment sa spomenom imena sv. Mihovila, koji datira u IX. stoljeće, što znači da se vrlo rano častio na području koje je kasnije pripadalo Šibenskoj biskupiji.
Najranije postojanje grada Šibenika vezano je za svetkovanje sv. Mihovila. Čak je i prvi sakralni spomenik grada, sagrađen u jezgri starog Šibenika, u castrumu - tvrđavi bio posvećen sv. Mihovilu. Crkva je u tvrđavi postojala do XIX. stoljeća kada ju je austrijska vojska srušila. Prema njoj se i sama tvrđava počela s vremenom nazivati tvrđavom sv. Mihovila. Uz tvrđavu, Šibenčani su i u samom gradu podigli crkvicu, ispred današnje crkve sv. Frane, koju su također posvetili nebeskom arhanđelu.
Pored Šibenika i cijela šibenska biskupija koja je također uzela sv. Mihovila za svog zaštitnika, slavila je i štovala svetog anđela. Tako je njemu u čast podignuta crkva u Murteru gdje je postojala i bratovština sv. Mihovila, zatim crkva u Raslini, Kijevu, Mitlu, Vršinama kod Dubrave, Pokrovniku, Oklaju i Lišanima.
Blagdan sv. Mihovila stoljećima se proslavljao na najsvečaniji način u Šibeniku. Mnogi važni događaji za grad vezivali su se upravo za dan njegovog zaštitnika.
U ispravi iz 1252. kojom Šibenčani priznaju jurisdikciju trogirskog biskupa, spominje se da vjernici na blagdan sv. Mihovila donose kruh, novac i svijeće koje popola dijeli biskup i šibensko svećenstvo, a vino koje se donosilo za večernju sv. Mihovila uzimao je biskup i njime počastio Šibenčane.
O svečanostima u Šibeniku za blagdan sv. Mihovila, dana 29. rujna govori i poznati šibenski humanistički pjesnik Juraj Šižgorić koji spominje da se toga dana održavaju molitve, plemstvo i obrtnici svecu u čast donose voštanice, a u skupštini se zboru Senata pridružuje jedan pučanin. Plemićko vijeće Šibenika upravo na dan sv. Mihovila 29. rujna 1607. donosi odluku o tiskanju Statuta grada Šibenika. Bio je običaj i da se za blagdan sv. Mihovila pusti iz zatvora po jedan zatvorenik.
Šibenik je usporedo s ostalim dalmatinskim gradovima kroz XIII. stoljeće počeo upotrebljavati svoj heraldički znak u koji je smjestio lik gradskog zaštitnika sv. Mihovila.
Izrađujući grb najčešće u kamenu postavljali su ga na vidljiva i istaknuta mjesta nastojeći između ostalog i njima demonstrirati svoju komunalnu autonomiju, koju su u nestalnim vremenima srednjeg vijeka morali uvijek ponovno potvrđivati i braniti.
Gradski grb s prikazom sv. Mihovila bio je u upotrebi sve do godine 1926., kada je odlukom Ministarstva policije zabranjena upotreba svih općinskih i pokrajinskih grbova i pečata. Kada je zabrana ukinuta, krajem 1939. godine ponovno se rabi općinski grb s likom sv. Mihovila.
Pored gradskog grba lik sv. Mihovila nalazio se i na pečatu šibenske općine, jer je bio običaj, da se isti lik ili motiv, koji se upotrebljavao na grbu upotrijebi i na pečatu. Lik sv. Mihovila kao zaštitnika grada postavljao se najčešće na fortifikacijskim objektima - zidinama, kulama i gradskim vratima, te na javnim objektima i crkvama,
Najviše kamenih grbova grada sačuvalo se iz XV. stoljeća, iz vremena kada se u Šibeniku zahvaljujući djelatnosti Jurja Dalmatinca najintenzivnije gradilo.
Na gradskim vratima Kneževe palače ugrađena je ploča s grbom grada. I na Biskupskoj palači, pored Kneževe, isticao se lik gradskog patrona. Na njezinom zapadnom zidu s dvorišne strane, iznad velike gotičke trifore, u visokom reljefu, na poligonalnoj bazi ukrašenoj živim gotičkim lišćem uspravno stoji svetac u potpunom oklopu gazeći zmaja.
Na kući uz more, u gradskom predjelu Dolac, uzidan je gradski grb koji se izvorno nalazio na Gradskim bedemima, ispod kojeg je ploča s natpisom na latinskom jeziku: "Non me deferidunt subrectare ad sidera turreslnec mare quod nostrum cingit utrinque latuslme damini tutela melquam cernis in isto/ marmore securam tempus in omnefacit", što u prijevodu znači: "Mene ne štite ni visoke zidine ni more/koje me s obje strane okružuje, mene čini sigurnim u svako doba/zaštita moga gospodara čiju sliku uklesanu/vidiš u ovom mramoru".
Kroz duga stoljeća Šibenika sv. Mihovil okupljao je, štitio, i nadahnjivao Šibenčane, stvarajući osjećaj zajedništva grada pod njegovom čvrstom zaštitom, piše Šibenska biskupija.
I događaji u Domovinskom ratu, kada se Šibenik zasigurno zagovorom svetog zaštitnika uspio oduprijeti neprijatelju, dokaz su da grad podno Šubićevca stoji pod snažnim okriljem patrona - sv. Mihovila.
Danas je svetkovina svetog Mihovila dan grada Šibenika. Posebnost tog dana je svečano misno slavlje i velebna procesija koji okupe svake godine velik broj vjernika iz svih dijelova Šibenske biskupije.
