To znači da će najniže mirovine biti veće. Riječ je o mirovinama koje se računaju tako da se godine staža pomnože s AVM-om. Na taj se način računaju sve one mirovine koje bi, kada bi se u izračunu gledala i visina plaće, bile manje od godina staža pomnoženih s AVM-om.
Ono što je zabrinjavajuće jest da će najnižu mirovinu dobiti svi oni kojima se plaća tijekom radnog vijeka kretala ispod prosjeka, na razini od oko 80 posto prosjeka i manje.
No, ništa veća utjeha nije da će onu osnovnu, najmanju mirovinu, a koja nije najniža, dobiti svi radnici koji su radili za prosječnu plaću. To znači da se u izračun uvrštava i dodatak od 27 posto. Prosječna neto mirovina za prošlu godinu iznosila je 7.129 kuna, a bruto 9.599 kuna, pri čemu se većina radnika nalazi ispod toga iznosa.
Dakle, svi koji imaju oko 5.700 kuna neto i manje ulaze u najnižu mirovinu, odnosno gledat će se samo koliko su godina radili pomnoženo s AVM-om. Naravno, to vrijedi samo za prošlu godinu, jer se pri izračunu mirovine gleda prosjek plaće u godini u kojoj ste radili i zarađivali pa se na temelju toga računa jedan zajednički prosjek, piše mirovina.hr.
Oni koji su cijeli radni vijek imali prosječnu plaću nadati se mogu još dodatku od 27 posto. Kako to izgleda na primjeru radnika s 40 godina staža prikazao je ekonomski analitičar Željko Šemper.
Dakle, 40 osobnih bodova (godina staža) x 73,13 (AVM) x 27% = 3.715,00 kuna. U ovom primjeru godina mirovinskog staža vrijedi 92,88 kuna (osobni bodovi x godine mirovinskog staža x AVM x dodatak 27%).
– Osobni bodovi isključivo ovise o godišnjoj bruto plaći radnika, komparira se svaka godina s prosječnom godišnjom bruto plaćom. Prosječan vrijednosni bod za sve godine staža množi se s mirovinskim stažem (decimalni broj) i dobiju osobni bodovi, koji se množe s AVM koja je financijski parametar pa x 27%. Svi kojima je bruto plaća bila veća od prosječne plaće u RH u cijelom radnom vijeku, onda je i prosječan vrijednosni bod razmjerno tome veći od 1,0 – zaključuje Šemper.
