Split pride je objavio kada će održati nova "Povorka ponosa" u Splitu. Kako kažu organizatori, ovog puta u fokus stavljaju još jedan nevidljivi problem - osjećaj sigurnosti.
"Ovog puta u fokus stavljamo još jedan nevidljivi problem - osjećaj sigurnosti.
Znate li da većina LGBTIQ+ mladih od 18 do 25 godina intenzivno razmišlja o preseljenju iz Splita u neku sigurniju sredinu u kojoj bi mogli otvoreno živjeti svoje identitete. To je samo dio šire slike u kojoj mladi ljudi napuštaju ovaj grad u potrazi za slobodnijim sredinama u kojima se mogu razvijati kao osobe. Svi oni žele živjeti svoj život u nekoj većoj i otvorenijoj sredini gdje ih nitko neće osuđivati. Tužno je da mladi moraju otići da bi živjeli u miru, a ne moram ni naglašavati da njihovim odlaskom ova sredina ostaje puno siromašnija", javili su iz Split pridea te su nadodali:
"Jedan od glavnih razloga zašto odlaze je taj što se ne osjećaju sigurno u svojoj koži. Biti LGBTIQ+ osoba u ovoj društvenoj klimi zahtijeva posebne vještine i taktike preživljavanja. LGBTIQ+ osobe se ne osjećaju sigurno u obiteljskom domu, ne osjećaju se sigurno u školi, u zdravstvenim ustanovama, a najnesigurniji su u javnom prijevozu i na ulicama. LGBTIQ+ mladi točno znaju razvrstati dobre škole od loših, a prve oblike diskriminatornog govora, govora mržnje, prve uvrede, čuju upravo u školama. LGBTQ osobe, posebno mladi, strateški pristupaju kretanjem u javnim prostorima kako bi izbjegli dobacivanja, vrijeđanja, prijetnje ili pak mogućnost nasilja. Naravno da ne piše nikome na čelu da nije cis i strejt, ali LGBTIQ+ osobe znaju da na svaki manjak ili višak maskuliniteta, svaku rodnu nekonformiranost, supkulturnu oznaku, ma na svaku drugačijost dolaze društvene korekcije sa strane u vidu podsmijeha, ruganja, dobacivanja, prijetnji i otvorenog nasilja", naglašavaju te nadodaju:
"Mi to znamo. I time je naš prostor je kretanja ograničen. Naša seksualna orijentacija i rodni identitet u jednu ruku uvjetuju prostore u kojima se mi krećemo. LGBTIQ+ osobe intuitivno ili namjerno biraju putanje i prostore svog kretanja, odnosno ulice i druga mjesta ovisno o tome koliko se u njima osjećaju sigurno. Pažljivo isplaniraju rutu na kojoj su najmanje šanse da ih netko gnjavi. To je utrenirani refleks. Svi mi živimo s upaljenim senzorom koji nam u svakom trenutku promatrajući okolinu daje povratnu informaciju o tome koliko otvoreno možemo govoriti ili se ponašati. Mi se u javnom prostoru stalno ispitujemo, preispitujemo i samoprocjenjujemo. Ako senzor procijeni da okolina nije sigurna onda primjenjujemo taktike poput ispravljanja posture i mimike, cenzuriranja određenih tema, govora i slično. Više od tri četvrtine LGBTIQ+ osoba u ovom je gradu doživjelo neku vrstu nasilja pri čemu je psihološko nasilje učestalije od fizičkog, ali sasvim dovoljno da nas drži na oprezu jer smo nekako svjesni da se može dogoditi u svakom trenutku. Jasno vam je da nam kvaliteta života pati radi ovih stvari i jasno vam je zašto se ljudi sele u sigurnije sredine odnosno bježe glavom bez obzira. Što se tiče prostora u kojima se osjećaju sigurno, identificirano je nekoliko sigurnih zona. Nekoliko vrijednih oaza slobode. Radi se o prostorima u kojima LGBTIQ+ osobe mogu odahnuti i izražavati svoje identitete bez straha od ranije nabrojenih korektivnih akcija okoline. To sigurne zone su kulturno umjetnička događanja, prostor LGBT centra Split i događanja vezana za Povorku ponosa te uglavnom svi prostori i događanja vezani uz Dom mladih. Ne moram naglašavati koliko su ove zone vrijedne za svaku LGBTIQ+ osobu koja živi u ovom gradu. Također je važno primijetiti da se radi mahom o gradskim prostorima, a koje je zajednica “posvojila” i sama u njima gradila sadržaje. Svi ti prostori slobode ni izdaleka nisu dovoljni da bi se LGBTIQ+ osobe osjećale sigurno u ovom gradu, ali su primjeri dobre prakse i modeli koje treba širiti i oponašati", istaknuli su u priopćenju za medije.
Još su naveli i ovo:
"U tom svjetlu, ove i svake sljedeće godine, iznosimo nekoliko zahtjeva:
- Tražimo da Grad Split prepozna važnost prostora slobode u svojoj nadležnosti i da aktivno podrži njihov rad i razvoj
- Budući da su s obzirom na dob, počinitelji verbalnih oblika nasilja često još uvijek u obrazovnom sustavu ili su nedavno iz njega izašli tražimo od odgojno obrazovnih ustanova da uvedu dodatne izvannastavne sadržaje u okviru kojih će se raspravljati o poželjnim i nepoželjnim modelima ponašanja, o toksičnom maskulinitetu i posljedicama verbalnog, psihološkog i cyber nasilja
- Apeliramo na bolnice, klinike i zdravstvene centre da javno naglase dostupnost podrške za LGBTIQ+ osobe i jasno daju do znanja da se prilikom svog rada vode stručnim kompetencijama, a ne stereotipima i predrasudama
Na kraju tražimo od same LGBTIQ+ populacije da nikada ne prestane zauzimati prostore slobode jer slobodu nam nitko neće servirati, morat ćemo je izboriti sami.
Nadamo se da se vidimo na Prideu 6. 7. u 17h", zaključuju iz Split pridea.
