Danas se održavaju parlametnarni izbori u Njamačkoj, a događau se u izuzetno osjetljivom trenutku za Zapad. Očekuje se da će rezultati izbora dovesti do promjene u Berlinu – ljevičarskog kancelara Olafa Scholza najvjerojatnije zamijeniti konzervativac Friedrich Merz, čiji je blok CDU/CSU u anketama na oko 30 posto potpore nakon završetka koalicijskih pregovora.
Međutim, ključno pitanje ostaje koliku će podršku dobiti Alternativi za Njemačku (AfD), stranci koja se pozicionira kao krajnje desničarska i koja u svom programu zagovara i masovnu deportaciju migranata. AfD je uspjela pridobiti podršku utjecajnih figura poput Elona Muska, dok neki američki političari pozivaju tradicionalne političare da prekinu suradnju kako bi spriječili uspon krajnje desnice, piše Politico.
Što kažu povjesničari?
Timothy Garton Ash, profesor europskih studija na Oxfordu, ističe:
„Ankete pokazuju šokantne rezultate – jedan od pet birača podržava stranku koja zagovara ‘remigraciju’, tj. iseljavanje migranata, ukidanje eura u korist povratka njemačke marke, pa čak i izlazak iz EU. To je izuzetno i ne smije se podcijeniti.“
Katja Hoyer, njemačko-britanska povjesničarka, dodaje:
„Iako se često uspoređuju današnji ekstremistički stavovi s krajnjom desnicom iz 1920-ih i 1930-ih, opasnost za demokraciju danas je drugačija. Njemačka je svjesna svoje prošlosti, a masovno političko nasilje kakvo je bilo u doba nacizma danas ne postoji. AfD ne nastoji sustavno rušiti demokraciju, a većina njihovih birača ne dijeli radikalne stavove.“
James Hawes, autor knjige "Najkraća povijest Njemačke", naglašava:
„AfD uvelike crpi svoju podršku iz istočnih dijelova zemlje, a širenje u zapadnim regijama nema sličan intenzitet. Nema dovoljno birača koji bi podržali radikalne promjene na nacionalnoj razini.“
Koalicije, kompromisi i opasnosti
Garton Ash upozorava da, ukoliko se formira široka koalicija tradicionalnih stranaka bez značajnih promjena, nezadovoljstvo birača može porasti do te mjere da će izbori 2029. donijeti dramatične promjene. S druge strane, Hoyer ističe kako će njemački koalicijski sustav natjerati AfD da surađuje s drugim strankama kako bi ostvarila svoje ciljeve, čime bi se u određenoj mjeri umanjila njihova radikalnost.
Alice Weidel: Ikona njemačke krajnje desnice
Posebno se ističe uloga voditeljice AfD, Alice Weidel. Weidel je jedna od najistaknutijih figura stranke i važan faktor u njenom usponu. Rođena 1979. godine, stekla je obrazovanje na prestižnim sveučilištima i radila kao konzultantica u financijskom sektoru, što joj je donijelo reputaciju stručnjakinje za ekonomska pitanja. Njezina sposobnost jasne i artikulirane prezentacije omogućila joj je učinkovitu komunikaciju na međunarodnoj razini – što potvrđuje i njezin susret s utjecajnim osobama poput Elona Muska.
Unatoč nastojanjima da unutar stranke promovira nešto umjerenije stavove, Weidel se suočava s pritiscima unutar AfD-a da se zadrže radikalniji programi, uključujući kontroverzni poziv na „remigraciju“. S aspekta privatnog života, Weidel je poznata i po tome što otvoreno priznaje svoju istospolnu vezu. Ova činjenica izaziva dodatno interesiranje javnosti, budući da njezin ljubavni status prema tumačenju političkih oponenata predstavlja suprotnost s nekim radikalnim stavovima koje zastupa stranka. Iako detalji o njezinoj privatnosti ostaju velikim dijelom skriveni od javnosti, poznato je da održava diskretnu, ali stabilnu partnersku vezu, čime uspješno odvaja svoju profesionalnu karijeru od osobnog života.
Izbori 2025. mogli bi predstavljati prekretnicu za Njemačku i imati dalekosežne posljedice za budućnost Europske unije. Dok tradicionalne stranke nastoje odgovoriti na zahtjeve birača i stabilizirati političku situaciju, AfD ostaje kontroverzna sila, osobito u istočnim dijelovima zemlje, što potiče zabrinutost oko potencijalne destabilizacije političkog sustava. U tom kontekstu, figura Alice Weidel – sa svojom stručnom pozadinom i otvoreno iznesenim detaljima iz privatnog života – dodatno naglašava složenost i neizvjesnost nadolazećih političkih previranja.
