Poljski premijer Donald Tusk vrši pritisak na ostale europske lidere da značajno povećaju izdatke za obranu i ne sukobljavaju se s SAD-om, dok je u utorak putovao u Pariz na izvanredni summit posvećen budućnosti Ukrajine i europskom reoružanju.
„Danas ću izravno pitati premijere okupljene u Parizu – jesu li spremni donijeti ozbiljnu odluku?“ izjavio je Tusk na putu prema sastanku, misleći na povećanje obrambenih izdataka. „Nažalost, Poljska je trenutačno izuzetak u Europi. To se mora apsolutno promijeniti.“
Tuskovi komentari, irezečene dok zemlje Europe pokušavaju oblikovati sigurnosne garancije za Ukrajinu i ojačati sposobnost kontinenta da odvrati Rusiju pod pritiskom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, dolaze u trenutku kada Poljska, koja troši najviše na vojsku unutar NATO-a (4,7 posto BDP-a), pokazuje čvrstu inicijativu.
Lideri EU i Ujedinjenog Kraljevstva užasnuti su proteklog vikenda nakon što su visoki američki dužnosnici najavili bilateralne razgovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini – bez sudjelovanja Europe i Kijeva. U međuvremenu, potpredsjednik SAD-a JD Vance iznio je populističke kritike usmjerene prema demokracijama unutar bloka na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, čime se postavljaju pitanja hoće li Europa i SAD završiti kao partneri ili se rastaviti zbog različitih vrijednosti, piše Politico.
Usprkos rastućim brigama u mnogim europskim zemljama da više ne mogu računati na SAD kao jamstvo obrane, Tusk je bio čvrst u uvjerenju da Washington ostaje ključna sigurnosna točka za cijeli kontinent. U izjavama iz Varšave, prije putovanja u Pariz, Tusk je više puta naglašavao važnost održavanja zajedničke fronte između Europe i SAD-a.
„Bez obzira na to što ponekad netko kaže grubim riječima... saveznici se nikada ne bi trebali prepirati i ne bi trebali propustiti priliku da pronađu zajednički jezik po najvažnijim pitanjima,“ rekao je Tusk, dodajući: „Zato ću biti u Parizu kako bih spriječio sve moguće glasove koji žele uvesti neku vrstu konkurentske igre između Europske unije i Sjedinjenih Država, jer to nema nikakvog smisla.“
No, s obzirom na to da SAD zahtijeva znatno veće vojne izdatke od Europe te ne ostavlja prostor europskim zemljama u razgovorima koje planira voditi s Rusijom, Tusk je naglasio da će Stari kontinent morati drastično povećati obrambene budžete.
„Ako mi, Europljani, sada ne potrošimo više na obranu, bit ćemo primorani potrošiti deset puta više ako ne spriječimo širi rat,“ izjavio je Tusk na platformi X.
Po dolasku u Pariz, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je sličan stav, pišući na X-u da „nam treba mentalitet hitnosti“ te „naglo povećanje obrambenih kapaciteta – i oba nam su sada potrebna.“
Različita stajališta
Neformalni sastanak okupio je lidere Francuske, Poljske, Njemačke, Italije, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Danske, uz visoke dužnosnike EU-a.
Europske zemlje članice NATO-a sada pažljivo proučavaju upitnik iz Washingtona, kojim se traži da iznesu kakve sigurnosne garancije spremne pružiti Ukrajini – uključujući mogućnost postavljanja kopnenih trupa radi provođenja mirovnog sporazuma, koliki budžetski izdaci su im mogući te koja očekivanja imaju od SAD-a u pogledu takve mobilizacije.
Trump je jasno dao do znanja da američke trupe neće biti dio nikakve snage u Ukrajini nakon primirja, a također je isključio mogućnost pristupanja Ukrajine NATO-u – što su ključni sigurnosni zahtjevi Kijeva kako bi se zemlja zaštitila od nove ruske invazije. Iako su lideri okupljeni u Parizu svi snažni pristalice Ukrajine, postoje podjele oko toga koliko aktivno sudjelovati u bilo kojoj vojnoj misiji u toj zemlji.
Tusk je odbio ideju slanja poljskih trupa u Ukrajinu, navodeći da će njegova zemlja pomoći logistički. S druge strane, Macron, koji je prvotno predložio tu ideju, zagovara slanje vojnika.
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer povećao je tenzije na sastanku u nedjelju navečer najavivši da je njegova zemlja spremna poslati vojnike u Ukrajinu. Poput Tuska, Starmer je naglasio da SAD treba zadržati središnju ulogu u europskoj obrani i budućnosti Ukrajine, javlja Politico.
Postoje i znakovi pomaka među ostalim zemljama. Njemačka neće odustati od mogućnosti slanja kopnenih trupa u Ukrajinu ukoliko bude osiguran okvir za takav potez, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva obrane u ponedjeljak. Međutim, u nedjelju je njemački kancelar Olaf Scholz inzistirao da europske zemlje trebaju imati mjesto za stolom u svakom razgovoru o Ukrajini.
„Neće biti sigurnosnih garancija koje nismo sami razvili i prihvatili,“ izjavio je Scholz.
