“Cijelo vrijeme se ljudima tumači svrha cijepljenja – prvenstveno da ne obole. Sve druge dodatne koristi od toga da ne zaraze nekog drugog svog bliskog tko može imati i teški oblik bolesti i umrijeti ili dodatna korist od usporavanja porasta broja novooboljelih radi spašavanja turističke sezone. Koristi – što direktnih, što indirektnih ima toliko puno da ne znam zašto je to više potrebno tumačiti ljudima”, smatra Kaić, piše N1.
Zabrinjava li situacija u Velikoj Britaniji?
Komentirao je i je li dolazak britanskih turista u velikom broju potencijalna opasnost za epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.
“Naravno da to zabrinjava. Što ih više dođe, to je već šansa da netko od njih bude zarazan unatoč tome što imaju i nekakve vrste potvrda, bilo da su preboljeli ili da su cijepljeni ili da su negativni na brisu. Ipak netko može doći zarazan. Šansa se povećava s brojem”, kaže.
Napominje da naša populacija nije tako dobro cijepljena, a pogotovo stariji ljudi nisu u tome postotku cijepljeni kao što su to u Ujedinjenom kraljevstvu.
“To bi moglo izazvati veći broj oboljelih kod nas i naravno veći broj teških oblika kod starijih ljudi. Mislim da će zbog toga biti malo pooštrene mjere prema putnicima iz Ujedinjenog Kraljevstva, to će još Stožer morati dogovoriti i objaviti”, rekao je Kaić.
Upitan znači li to da će putnici iz Velike Britanije unatoč cijepljenju morati obaviti test, odgovara: “Razmišlja se u tom smjeru. Samo pitanje bi li to bilo po dolasku u Hrvatsku ili će morati unatoč tome što su cijepljeni i preboljeli prije polaska napraviti test”.
Je li vrijeme za korekciju mjera zbog obale u narančastom?
“Ne znam, Stožer će morati procijeniti koliko se mjere provode. Zapravo mjere same po sebi nisu toliko loše koliko je vjerojatno provedba nenadzirana. To će morati stožer procijeniti je li bolje modificirati mjere ili uložiti više u nadzor nad provedbom”, rekao je Kaić.
Na pitanje jesu li velika okupljanja problematična, Kaić kaže da su sigurno problematična, kao i mala okupljanja.
“Okupljanja prijatelja i širih obitelji su također problematična. Samo što takvih malih ima jako puno. Zarazi se manje ljudi na pojedinim okupljanjima, ali ih je jako puno. Kod ovih jako velikih okupljanja, pogotovo kad se radi o mladima koji su većinom necijepljeni i dođu okupljanje s negativnim brisom, to znači da je većina njih zapravo osjetljiva i ako netko ima lažno negativan bris ili sasvim slučajno i cijepljen pa zarazan ili prebolio pa zarazan što postoji teoretska mogućnost ući će zapravo u hrpu osjetljivih ljudi jer većina njih je zapravo na temelju negativnog brisa ušla. I onda tu postoji veliki rizik od širenja infekcije”, kazao je Kaić.
Kratko je prokomentirao najavu predsjednika Milanovića da bi nakon turističke sezone trebalo ukinuti sve mjere.
“Mislim da stari nisu dovoljno procijepljeni za to. To bi mogli napraviti kada bi imali jako visoku stopu procijepljenosti starijih ljudi”, ističe.
“Krenulo je jako dobro i ne znam zašto nismo dosegnuli barem 80 posto kod starijih 65 godina. Moram priznati da ne shvaćam razlog tome”, dodaje.
Obavezno cijepljenje
Govoreći o eventualnom obaveznom cijepljenju, kaže da nije o tome razmišljao dovoljno detaljno.
“Čak mislim da nisam ni kompetentan procijeniti kakav bi to utjecaj imalo na cijepne obuhvate”, tvrdi.
Kaić kaže da nitko ne može reći da nema informacije o cijepljenju.
“Informacije su posvuda. Sve već stranice službenih institucija govore u prilog cijepljenju i cijela struka govori jednoglasno. Mi nemamo ništa novo za reći na svojim prezentacijama što već nije dostupno. Ne znam na koji način nagnat ljude da poklone povjerenje provjerenim informacijama. To je stvarno više čak za sociologe i psihologe negoli za liječnike pitanje”, zaključuje Kaić.
