U četvrtak, 20.06., u 10:50h je ljetni solsticij i službeni početak ljeta za sjevernu hemisferu. Sunce će sjati izravno preko Rakove obratnice, dok će Sjeverni pol doseći svoj maksimalni nagib prema suncu, što je najduži dan u godini. Ljetni solsticij je jedan od dva dana u godini – dva značajna prirodna praznika – kada bismo dio naše pozornosti trebali podariti Suncu.
Preksutra, u četvrtak, u 10 sati i 50 minuta po našem vremenu nastupit će ljetni solsticij ili suncostaj. Bit će to trenutak kada će sunčeve zraka padati okomito na sjevernu obratnicu, nakon čega će postupno početi skraćivanje svijetlog dijela dana na sjevernoj Hemisferi.
Po ovome bi netko mogao zaključiti da je vrijeme u godini u kojem se događa ljetni solsticij najtopliji u godini, no svi znamo da to nije tako.
Primjerice, u Splitu 20. lipnja sunce izlazi u 5:13, a zalazi u 20:39. Uzmimo sada datum koji je čak dva mjeseca iza, 20. kolovoza.
Sunce tada izlazi u 6:05 (52 minute kasnije) i zalazi u 19:49 (50 minute prije). To znači da 15. kolovoza u Splitu ima 102 minute sunca manje nego 20. lipnja, no prosječna dnevna temperatura 15. kolovoza je prilično viša od one na 20. lipnja. Zašto je to tako? Kada bi Zemljina površina bila jednolična i kada Zemlja ne bi imala atmosferu, ljetni solsticij bi zaista bio najtopliji dan godine. No u našem slučaju Zemljina površina je vrlo homogena, ima velika morska i kopnena prostranstva, ledene površine u polarnim područjima te sve to utječe na globalna cirkulacije koja "odgađaju" direktne učinka upada Sunčevih zraka na Zemljinu površinu.
Uzmimo primjer pećnice u kuhinji. Ako kuhar prvi put u danu pali pećnicu da bi ispekao kolače, trebat će neko vrijeme da se pećnica zagrije. Ako slučajno planira peći i drugu porciju kolača i to domah nakon prve, drugi put vrijeme zagrijavanja pećnice bit će kudikamo kraće nego prvi put. To je zato što je pećnica već dovoljno zagrijana od prethodnog pečenja.
Ljeto i zima "kasne" za suncem
Isto je u prirodi. Do ljetnog solsticija površine na sjevernoj Zemljinoj hemisferi se već prilično zagriju, a za daljnje zagrijavanje bit će im potrebno i manje energije nego je to bio slučaj do sada. Identični učinak imamo i zimi kada najhladnije razdoblje zime nastupi nakon zimskog solsticija.
Zanimljivo, ovogodišnji ljetni solsticij poklopit će se s dolaskom prvog izraženog toplinskog vala u naš dio Europe, pa i znatno šire. Polje niskog tlaka zraka nad dalekim Iberskim poluotokom pokrenut će visinske zračne struje sa sjevera Afrike preko srednjeg Sredozemlja, te će pregrijani zrak preplaviti naša područja u četvrtak, petak i subotu.
Rezultat svega bit će dodatni skok temperature zraka u donosu na vrijednosti ovih dana. To znači da će posvuda biti iznad 30, čak i na pučinskim otocima, a u mnogim predjelima temperature će biti oko 35 stupnjeva Celzijusa ili više. U nekim područjima, poput doline Neretve, Zabiokovlja, splitskog i šibenskog zaleđa te Dalmatinske zagore temperature se mogu približiti iznimno vrućih 40°C, a postoji šansa da se ponegdje i dosegne ta "čarobna" vrijednost. Kao i jest čarobna, onda je takva samo za ljubitelje klimatološke statistike, ali nikako za zdravlje ljudi. Radi se općenito o vrijednostima koje u rekordne za lipanj, stoga je osobito od četvrtka do kraja dana savjetuje izlaganje suncu, čak i kratkotrajno. Na ovo osobito moraju voditi brige osobe narušenog zdravlja.
Očekivane najviše dnevne temperature zraka na 2 metra iznad tla u Hrvatskoj sljedeća 3 dana:
SRIJEDA
ČETVRTAK
PETAK
More je već prilično toplije od normale za dio godine, u Splitu je danas čak 26°C, a s obzirom na nadolazeći toplinski val do kraja tjedna moglo bi biti i toplije.
Maksimalna požarna opasnost
Posebno valja napomenuti da će vrlo vruće vrijeme biti praćeno niskom vlažnošću zraka, a povremeno i umjereno vjetrovitim vremenom. Od četvrtka do kraja tjedna osobito će popodne biti sjeverozapadnjaka koji u kanalima među otocima može prolazno biti i pojačan. Sve ovo je alarm za građane i vatrogasce jer je požarna opasnost od četvrtka do kraja tjedna vrlo velika.
Pojedine meteorološke stranice raspisale su se o nadolazećem valu vrućine što ne bi bilo ništa posebno sporno da ne idu tako daleko da koriste izraz "toplinska kupola". Da bi se ovaj fenomen uopće mogao koristiti bilo bi potrebno duže vrijeme zadržavanja toplinskog vala nad nekim područje. No s obzirom na to da se već u noći s nedjelje na ponedjeljak očekuje dolazak hladne fronte sa zapada koja će odmah na početku sljedećeg tjedna donijeti osjetnu promjenu vremena s izraženim padom temperature zraka, kišom, a ponegdje i jakim nevremenom, najavljivati "toplinsku kupolu" ne samo da nije preporučljivo nego bi se moglo protumačiti senzacionalizmom i prikupljanjem klikova na način koji nije ni objektivan ni poželjan.
Bilo kako bilo, pred nama je najtopliji dio dosadašnjeg dijela godine. Nakon nekoliko dana pasjih vrućina pisat će se o novom problemu - mjestimičnim jakim nevremenima koja bi opet mogla donijeti materijalnu štetu dijelu zemlje.
