Najjače nevrijeme godine, a po nastaloj šteti i najveće nevrijeme desetljeća pogodilo je Split u utorak ujutro. Olujni oblak razvio se između 7 i 8 sati ujutro na moru nasuprot punte Planke, te se velikom brzinom, nošen snažnim jugozapadnim vjetrovima, primicao Čiovu, Kaštelanskom zaljevu i Splitu. Pri tome je naglo jačao, u svojoj najvećoj snazi pogodio je zapadni dio splitskog poluotoka i istočni dio Kaštelanskog zaljeva donoseći jaku kišu, tuču, grmljavinsko nevrijeme i udare vjetra koji su ponegdje dosezali orkanskih 145 km/h.
Posljednjih sati u javnost su izašle brojne neprovjerene i netočne meteorološke informacije. Tri najveće greške koje demantiram su:
1) "Najjači udar vjetra na izmjeren je na Jadrolinijom brodu i iznosio je 212 čvorova"
POTPUNA BESMISLICA!
Uređaj na brodu zaista je zabilježio tu vrijednost, što naravno nije točno. Uređaj nije očitao točnu vrijednost, konkretno 212 čvorova je 393 km/h. Za usporedbu, na Masleničkom mostu, 21. prosinca 1998. godine – zabilježen je službeni udar bure od 248 km/h (69,0 m/s). Ovaj udar vjetra iz smjera sjever-sjeveroistoka (NNE) još uvijek drži rekord za najjači službeni udar vjetra u Hrvatskoj. Da je u Splitu izmjereno 393 km/h, mrtvi bi se brojali u tisućama.
SLUŽBENO:
Na meteorološkoj postaji DHMZ-a izmjeren je najjači udar vjetra od 128,5 km/h.
Na Crometeo mjernoj postaji na Pujankama izmjeren je najjači udar vjetra od 146,8 km/h.
2) "Štetu je napravila pijavica"
NETOČNO!
Štetu je donijela meteorološka pojava koja se ima engleski naziv downburst. Što je to?
Meteorološka pojava downburst je snažan, silazni udar vjetra koji nastaje unutar grmljavinskog oblaka (najčešće kumulonimbusa) i obrušava se prema tlu velikom brzinom, gdje se potom raspršuje u svim smjerovima.
Ključne značajke downbursta:
Brzina vjetra: može doseći i preko 100 km/h, u ekstremnim slučajevima čak i do 200–250 km/h.
Trajanje: obično traje nekoliko minuta, ali šteta koju uzrokuje može biti ozbiljna.
Površina: može zahvatiti područje promjera od nekoliko stotina metara (mikroburst) do nekoliko kilometara (macroburst).
Uzrok: nastaje kada se hladan zrak unutar olujnog oblaka brzo spušta zbog hlađenja kišom i isparavanjem. Taj zrak „pada“ prema tlu jer je gušći i hladniji od okolnog zraka.
Vrste downbursta:
Microburst – manji promjer (ispod 4 km), vrlo lokaliziran, ali izrazito jak. Macroburst – širi promjer (iznad 4 km), može prouzročiti štete slične onima koje ostavlja tornado.
Razlika između downbursta i tornada:
Tornado ima rotacijsku komponentu (vrtlog), dok je downburst pravocrtni udar zraka prema dolje. Tornado usisava objekte prema unutra, dok downburst „položi“ objekte prema van, radijalno od središta udara.
Štete koje izaziva:
Rušenje stabala, dalekovoda, zgrada (osobito krovova). Opasnost za zračni promet – osobito pri slijetanju i uzlijetanju, jer može naglo promijeniti uzgon aviona. Downburst je posebno opasan jer se može pojaviti vrlo naglo, često bez mnogo prethodnih upozorenja, i lokaliziran je, što ga čini teškim za prognoziranje i praćenje.
3) "Ovo je uobičajeno ljetno nevrijeme"
NETOČNO!
Ovako snažno ljetno nevrijeme u Splitu se nije dogodilo godinama, rijetko je čak na razini desetljeća. Štete na automobilima su ogromne, ima ozlijeđenih, svi možemo biti sretni da se ovo nije dogodilo za vrijeme Ultra Europe festivala.
Slično nevrijeme dogodilo se 23.7.2011., auta su tada plivala u bujičnim vodama. Jako nevrijeme dogodilo se u ljeto 2017.
U vrijeme pisanja članka 24 osobe su evidentirane s ozljedama. Autoru izjave o uobičajenom ljetnom nevremenu treba čestitati!
Nevrijeme je donijela ciklona koja se zadnja dva dana centrom nalazila nad sjevernom Italijom, a tlak zraka u centru na razini mora pao je ispod 1000 hektopaskala, što je relativno rijetko za srpanj. Ciklonalni centar danas se preko Jadrana premješta dalje nad Balkanski poluotok, a hladna fronta proteže se preko jugoistoka kontinenta i Jadrana do juga Italije.
Sinoptička situacija nad Europom:
Dalmacija Danas prva donosi animaciju satelitska snimke naoblake kombiniranu s prikazom udara munja i procjenom oborina. Vidi se da je začetak olujnog oblaka bio oko 7 sati ujutro na otvorenom moru ispred punte Planke. Oblak je potom naglo jačao, prešavši Drvenike i Čiovo, gdje je donio nevrijeme. Potom je bazom ušao nad Kaštelanski zaljev i svojim najjačim dijelom prošao preko zapadnog dijela splitskog poluotoka i istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva. Olujni oblak nastao je na liniji koja je razdvaja područje gdje puše jugo i ono nadolazeće gdje pušu zapadni vjetrovi. Olujni oblaci ovog sustava probili su tropopauzu jer su najviši vrhovi dosezali dvadesetak kilometara visine. Štetu je napravilo naglo tonjenje hladnog zraka prema tlu. Olujni sustav se potom premjestio preko Mosora nad Dalmatinsku zagori i dalje prema jugu BiH, postupno slabeći.
Bez obzira na to što štetu ne možemo pripisati pijavici, nad obalama Splita u lučici Spinut kratkotrajno je došlo do "pokušaja" formiranja pijavice, a srk ove pijavice ekskluzivno možete vidjeti u videu, snimili su ga članovi kluba JK Spinut.
Ovdje možete vidjeti kako je izgledao dolazak ovog sustava na isto područje:
Za vrijeme nevremena temperatura zraka na Marjanu pala je na 17°C, a mjerna postaja na Kmanu je izmjerila 15°C. Koliko je to rijetko najbolje govori podatak da je najniža temperatura zraka ikada izmjerena u srpnju iznosila 13°C. Bilo je to 9. srpnja 1979.
Kako to obično biva kod ljetnih prodora, oborine su bile vrlo neravnomjerno raspoređene, čak i na malom prostoru. Mjerna postaja južnije od Okruga Gornje zabilježila je 25 litara oborine po kvadratnom metru, Okrug Donji 11 litara. Seget Donji je primio 5 litara, Trogir 4, veći dio Kaštela ništa. Kaštel Gomilica primila je 4 do 10 litara, Solin 20. Mjerene postaja u Splitu primile su od 16 do 36 litara oborine (kiše i tuče) po kvadratnom metru. Iako se ne čini puno, ove oborine pale su u desetak minuta što spada u opasne meteorološke pojave. Valja spomenuti i da u Splitu prosječno u srpnju padne 26.6 litara kiše, što znači da je u jutrošnjem nevremenu velik dio grada dobio više oborine od srpanjskog prosjeka! U Žrnovnici su pale 22 litre kiše, u Stobreču 10, Krilu Jesenice 11, Dugom Ratu 6, Omiš i Makarska su ostali suhi! Trilj je dobio do 39 litara, Sinj rekorde, do 48, a jako nevrijeme je pogodilo pogranično područje oko Kamenskog s oko 40 litara.
Što će biti dalje?
Vrijeme se sada prolazno stabiliziralo. Popodne ne bi trebalo biti oborine, a kasno večeras sa zapada stiže završni dio oborina aktualne ciklone.
Sredinom noći novo naoblačenje s kišom, pljuskovima i grmljavinom prvo će zahvatiti sjevernu Dalmaciji, a tijekom noći proširit će se na ostatak. Lokalno je moguće jače grmljavinsko nevrijeme, ali prognostički modeli ne upućuju na ponavljanje jutrošnjeg scenarija u Splitu.
Bura koja je zapuhala podno Velebita noćas će se proširiti na cijelu obalu i u srijedu će biti umjerena do jaka, moguće je i pokoji vrlo jaki udar.
Tijekom jutra vrijeme će se smirivati pa će ostatak dana biti suh, ujutro će neverina biti još samo na otvoreno moru. Srijeda će biti najhladniji dan tjedna, najviše dnevne temperature zraka bit će od 22 do 27°C.
Do kraja tjedna bit će suho s ugodnim noćima, a u Dalmatinskoj zagori i prohladnim. Danju većinom od 27 do 32°C. Bure i tramontane će biti u četvrtak, petak i početkom subota, potom će vjetar oslabiti.
Pomorska nesreća u Splitu, trajekt udario u katamaran i brod. Jedan brod potonuo
VIDEO Nevjerojatni prizori iz Splita, građani u panici: "Zgrada mi se trese"
FOTO U Splitu je potpuni kolaps, ovako trenutno izgleda Spinut
VIDEO Naš čitatelj se tijekom oluje našao na moru, snimka je jeziva
PALA DIZALICA Nevrijeme u Splitu izazvalo veliku štetu u Brodosplitu
FOTO Poljud je ozbiljno oštećen u oluji, nastali veliki problemi sa strujom
