Hoće li 200.000 kuna državne potpore za samozapošljavanje motivirati iseljenike da se vrate u Hrvatsku raspravljalio se u emisiji HTV-a Otvoreno.
Državna tajnica za demografiju i mlade Željka Josić, upitana kako ćemo izbjeći demografski slom jer će nam primjerice ove godine umrijeti 60.000 ljudi, a roditi 30.000 djece, rekla je da se moramo biti svjesni i situacije u kojoj se nalazimo u zadnje 2 godine.
"Unazad 5 godina na čelu s gospodinom Plenkovićem su se uvodile mjere. Ne možemo reći u ovom trenutku kakav imaju rezultat jer prije 2 godine kada je krenula pandemija covida 19 moramo priznati i sami sebi da je zavladala velika nesigurnost među stanovništvom. Osim što smo imali taj zdravstveni dio koji nosi sa sobom i određenu smrtnost, pogotovo starijih, a znamo da je hrvatska populacija prilično stara, nosila je i smrtnost starijih od 65 godina i to u prilično velikom broju. Naravno da mladi ljudi nisu osjetili sigurnost da bi se u tom trenutku vezali, sklapali brakove niti planirali roditeljstvo i ta su roditeljstva i odgođena", rekla je Josić.
Državna tajnica: Da bi ljudi ostali moraju imati uvjete
Oko mjere poticaja od 200.000 kuna Josić je rekla da se to odnosi na aktivnu politiku samozapošljavanja.
"Hrvatski državljani i u RH i oni koje želimo vratiti imaju jednake mogućnosti iskoristiti potporu za samozapošljavanje od 150.000 kuna. Za povratnike koji su u zadnja 24 mjeseca barem 12 mjeseci radili u EU mogu dobiti još 50.000 kuna. Također moraju zadovoljiti neke uvjete da bi mogli koristiti tu mjeru. Dodatni poticaj od 25.000 kuna mogu dobiti građani za unutarnje migracije iz krajeva koji su bolje razvijeni u one koji su slabije razvijeni. Ne možemo reći da je to jedina mjera i da na njoj leži naša demografija. Vlada RH je uvela cijeli niz mjera, naravno da bi mi htjeli još mjera i težimo k još mjera kako bi zadržali što veći broj hrvatskih stanovnika ovdje. U Uredu je trenutačno aktivna radna skupina koja se bavi zakonom o roditeljskim potporama, no moramo biti svjesni situacije da to nije jedino davanje, jedina potpora. Da bi ljudi ostali moraju imati uvjete, moraju imati usluge koje će im omogućiti i kvalitetu života, mogućnost zapošljavanja, stvaranja obitelji, stanovanja, da njihovo dijete ima kvalitetnu uslugu u vrtiću, da ima osnovnu školu u blizini, a ako je udaljena kvalitetnu prometnu povezanost. Niz stvari će utjecati i na ostanak i na formiranje obitelji", objasnila je Josić.
Na pitanje boji li se prijevare da će netko otvoriti fiktivnu tvrtku, a onda raditi na crno u Njemačkoj Josić je rekla kako se ne boji jer će se koristiti određeni mehanizmi koji će spriječiti eventualne prijevare.
SDP-ovac: Mjera je prigodničarska, usmjerena vrlo uskoj populaciji
Predsjednik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac smatra da je ova mjera prigodničarska mjera usmjerena vrlo uskoj populaciji i misli da to njih sistemsko rješenje.
"Mislim da u Hrvatskoj trebamo raditi na tome da imamo dobru vlast, da imamo dobru državu i dobro društvo za sve građane, za one koji su u Hrvatskoj i one koji nisu. Ako ostvarimo takve uvjete koji će svima pristupati jednako, imati jedan porezni sustav koji će jednako pogodovati majkama, obiteljima, pojedincima, poduzetnicima onda će to biti zemlja u kojoj će svi željeti živjeti, pa i oni koji se vraćaju iz inozemstva. To će biti jedno društvo, dobra država, dobra ekonomija", naveo je.
"Ovako, imati nekog tko se vraća iz inozemstva, pa ćemo onda teret mjere koja se plaća tim ljudima prebacivati na one koji su sada u Hrvatskoj. Time njih prisiljavati da odu van. Bit će lijepi začarani krug. Svake dvije godine će netko otići van, onda se vratiti, uzeti svoj poticaj i reći 'ja sam sada nešto dobio'. To je neka specifična vrsta cirkularne ekonomije u Hrvatskoj kod koje, bojim se, da je samo stvar čistog populizma. Kao da su neki izbori na pragu, 'sada ćemo nešto darivati, davati'. Ne vidim da to može dati učinka. Možda ćemo kada krenemo u ovu emisiju ići preko Harmice pa vraćati se preko Macelja ili Pasjak-Rupe pa onda vidjeti možemo li i tu dobiti neku mjeru kada se vraćamo u Hrvatsku i profitirati. To je zapravo dućan za neku vrstu profitiranja", rekao je Gotovac.
"Ljudi nisu otišli van samo zato što im nije bila dovoljno velika plaća"
"Ovi ljudi koji su otišli van, oni nisu otišli van samo zato što im nije bila dovoljno velika plaća. Oni su bili nezadovoljni s time kako hrvatska država i društvo danas izgledaju. Bili su nezadovoljni svim mogućnostima koje su im se ovdje pružale. Zbog toga su otišli van. Dok se to ne promijeni, neće oni ulagati u Hrvatsku jer i s 200 ili 500 tisuća kuna. Ono što njima pružaju države na zapadu zapravo je jedna puno veća razina sigurnosti i za njih, obitelji, njihovu djecu i njihovu perspektivu. Oni, bojim se, neće moći biti kupljeni za tako mali novac, oni očekuju puno više. Oni zapravo očekuju onakvu Hrvatsku kojoj se svi nadamo već jedno 20, 30 godina da ćemo ostvariti. Ali ne uspijeva nam", naglasio je Gotovac.
Smatra da ne postoji mjera koja bi se kalibrirala koja bi proizvela učinak da ljudi imaju više djece.
"Mora se djelovati na cijelo društvo u koje se omogućava usluga jaslica, vrtića, da mogu raditi i živjeti dostojanstveno s pola plaće ako rade na pola radnog vremena, da imaju radna mjesta, da i me otvaraju mogućnosti , da to bude jedno ugodnije društvo, a ne napeto tenzijama kakvo je naše. Sve to zajedno čini društvo. čini državu u kojoj se želi živjeti. jedna mjera, ne postoji čarobni štapić koji će to riješiti. Očekivati da će se to riješiti samo financijskom mjerom to nije pravo put. to je samo gubitak novca, to je naizgled jednostavno, a obično vrlo skupo za društvo koje tako postupa", smatra Gotovac.
