Neadavna izjava dr. Jure Krstulovića, predsjednika županijskog Povjerenstva za prava pacijenata, inače specijaliste abdominalne kirurgije splitskog KBC-a, kako se "rezultati ulaganja maksimalnih napora na smanjenju dugotrajnih lista čekanja već jasno vide u KBC-u Split, u kojem se, primjerice, u razdoblju od 3. svibnja 2023. do 15. siječnja 2024. godine čekanje na MR abdomena, MR koljena, MR prostate i MR zdjelice skratilo sa 121 na 15 dana" izazvala je kod neupućenih val oduševljenja, a s one druge, stručne strane - neodobravanje.
Slobodna Dalmacija tako navodi i tablicu s podacima, da stvar bude uvjerljivija.
Smanjenje čekanja:
- MR abdomena, koljena, prostate, zdjelice sa 121 dan na 15 dana
- CT toraksa i abdomena sa 119 na 14 dana
- UZV color doppler arterija, color doppler arterija i vena s 473 dana na 17 dana
- UZV dojke s 407 dana na 71 dan
Kako se u samo par mjeseci riješilo "dugogodišnje izazove u području lista čekanja" i nema suvislog objašnjenja u članku nije navedeno. Da se ne radi o "rezultatima ulaganja maksimalnih napora" već o grešci u prezentiranju činjenica, potvrdio nam je dr. Krešimir Dolić, predstojnik Kliničkog zavoda za radiologiju KBC-a Split.
- Nespretna je to izjava jer je ljude dovela u veliku zabludu. Vidjeli su termine koje je on tamo iznio da su trenutni, a nije naglasio da su to prioritetni termini.
Vremenski faktor
Što to zapravo znači?
- Politiku termina u praksi odrađujemo zadnjih nekoliko godina. Trudimo se unutar mjesec dana, a to znači od tjedan pa do mjesec dana, osigurati termine ljudima koji su na listi prioriteta. Dakle koji su u fazi obrade, pacijentima koji se aktivno liječe od onkoloških bolesti. Ima ih u ovoj kategoriji koje je propisalo Ministarstvo i zakonsku prednost kod naručivanja. Kod takvih pacijenata kojim je bitan taj vremenski faktor, kad govorimo u kontekstu donošenja dijagnoze, da se to odradi unutar mjesec dva. Mi se trudimo da svima njima osiguramo te termine. I to su ti termini kad ih pacijent može dobiti u roku od dva dana 5, dana 10 dana. I sad smo to postigli s boljom kontrolom lista. Znači, zvali smo pacijente, provjeravali je li netko odradio već pretragu, a nije se odjavio.
Može otići u neku drugu zdravstvenu ustanovu, a u KBC-u ostati i dalje upisan?
- To je bio problem. Ljudi bili upisani na više mjesta u isto vrijeme i liste su se duplirale. Sad smo to pročistili i onda su se automatski otvorili novi termini pa se čeka kraće.
Koliko kraće, npr. u postocima? Imate neki izračun?.
- Mi smo u međuvremenu otvorili još neka dodatna radilišta i dogovorili smo outsourcing s nekoliko firmi da nam oni pomognu.
U Splitu?
- Ne. Sve firme su na razini Hrvatske. Imate 3, 4 firme koje pružaju usluge očitavanja nalaza. Znači mi tehnički odradimo svoj dio u Splitu i šaljemo telemedicinom njima te snimke, one očitaju nalaze i vrate. To je u svijetu već praksa standardna, nije nikakva novina.
Manje stanovnika, duže liste
I tako ste ubrzali protok pacijenata?
- Da. Problem je nekritičko upućivanje pacijenta. Imamo apsurd da u odnosu na Europsku uniju Hrvatska ima iznad prosjeka broj liječnika, iznad prosjeka broj radioloških aparata... Danas nas je 500 tisuća manje po zadnjem popisu stanovništva, a nama iz godine u godinu raste broj izvršenih usluga, pretraga i djelatnosti. Nešto tu ne štima. Znači, kupujemo nove aparate sa svrhom da smanjimo liste, a naša liste konstantno rastu. Problem je zajedno defanzivna medicina koja sve više zastupljena. Na žalost, primarna nam se srozala na niske grane i iz nje se sve jače prelijeva u bolnice. Umjesto da se bavimo najkritičnijim, najkompleksnijim stvarima.
Što god je kome sumnjivo - šalji ga na magnet?
- Tako je. Sve i svatko. Mi radimo opći screening svega i svačega. Pa ako nešto ulovimo. Onda to košta i u smislu liste, čekanja, trošenje resursa, prvenstveno ljudskih. Ne ponašamo se odgovorno. Na mjesečnoj razini imamo veliki problem nedolazaka pacijenata. Meni na radiologiji propadne mjesečno i do 100, 200 termina jer se pacijenti ne pojave, a i ne odjave. To je ta odgovornost i građanska. A onda i sustava kao takvog. Kad bi se svi odgovorno ponašali, i pacijenti i liječnici koji upućuju, o ovome bi se puno manje pričalo. Liste bi bile puno manje, a ovako se stvara dojam dugog čekanja, pa ljudi onda negoduju. Imate vi liste i u Njemačkoj i u Americi. Trijaža im je puno bolja u tom smislu. Nažalost, imamo epidemije i karcinoma i toga ima sve više.
Kolega, kolegi...
Onda i pritisaka ima sve više. Traže se veze, kolega kolegi...
- Moramo biti pošteni i otvoreno reći kako naš sustav funkcionira kao takav. Ja znam vas, vi znate mene. Naravno, ali ne na uštrb drugoga. Ostat ću duže na poslu da pogledam još jednog pacijenta ili dva više jer su me zamolili pa ovoj ili onoj osnovi, a ne da bih ja nekoga zbog njih pomaknuo s liste. Taj naš sustav će biti kao takav, ali je sve transparentno.
Treba to izdržati. Dosta vaših kolega je išlo prilično rano u mirovinu.
- Prije 20 godina, recimo raditi i danas nije definitivno isto, po količini posla i kompleksnosti. Zato mi kažemo da smo malo ljubomorni na kolege koji su doživjeli mirovinu. Ovo je tempo koji troši ljude.
