Nova je godina donijela niz novosti u mirovinskom sustavu, a među njima je i novi model obiteljskih mirovina. Kako to funkcionira u praksi, objasnila je Večernjem listu Biljana Tuševski, predstojnica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
"Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju povećao se mirovinski faktor za izračun obiteljske mirovine pa su tako sve obiteljske mirovine povećane 10 posto od 1. siječnja 2023., po službenoj dužnosti, bez obveze podnošenja zahtjeva. Povećana je i najniža mirovina za tri posto. Omogućeno je i korištenje dijela obiteljske mirovine (skraćeno: DOM) uz starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu. Primjerice, nakon navršenih 65 godina života DOM mogu ostvariti bračni i izvanbračni, formalni i neformalni životni partner te razvedeni bračni partneri s dosuđenim pravom na uzdržavanje", pojašnjava predstojnica Tuševski.
Ako umirovljenik prima i inozemnu mirovinu, njezina visina neće se uzimati u obzir pri određivanju iznosa DOM-a. Inače, iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 posto od obiteljske mirovine za jednog člana obitelji, a propisan je najniži i najviši iznos. Najniži iznos je 32,58 eura, a najviši 868,80 eura.
"Istaknula bih da nema roka za podnošenje zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine, a korisnicima koji podnesu zahtjev do kraja ove godine isplatit će se retroaktivno od 1. siječnja 2023. Time smo izbjegli velike gužve, a korisnici neće biti zakinuti u svojim pravima. Očekuje se otprilike 155 tisuća zahtjeva za DOM na razini Hrvatske", nastavlja. Iako to nije nešto najnovijeg datuma, stječe se dojam kako još nije šire poznato i da se ženama na staž dodaje šest mjeseci za svako rođeno dijete.
"To je omogućeno izmjenama zakona od 2019. godine. Važno je pojasniti da se to pravo ostvaruje neovisno o tome koliko dijete ima godina u trenutku odlaska majke u mirovinu. Tih šest, dvanaest ili više mjeseci, ovisno o broju djece, može ženama biti vrlo korisno pri određivanju iznosa visine mirovine. No kako bi ostvarile to pravo, moraju imati zadovoljen prvi uvjet za mirovinu, a to je minimalnih 15 godina radnog staža za starosnu mirovinu, a za prijevremenu 33 godine i 3 mjeseca u 2023. godini. Naime, u prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi i kraćim mirovinskim stažem", navodi sugovornica.
Nameće se pitanje je li rad u mirovini (uglavnom) pitanje lošeg socijalnog statusa, kako je uostalom i uvriježeno mišljenje.
"Prema strukturi umirovljenika koji rade vidljivo je da su zaposleni oni s višim iznosima mirovina, što govori u prilog tome da su starije osobe svjesne benefita koji rad uz mirovinu donosi njima i zajednici. Osim toga, tehnologija napreduje, a građani su daleko informiraniji o svojim pravima. Tržište rada je otvoreno i mogućnosti su sve veće. No, rekla bih kako nove generacije umirovljenika prakticiraju aktivno starenje, odnosno žele sudjelovati u društvenim i radnim aktivnostima što dulje, u skladu sa svojim željama i mogućnostima. Sve se češće umirovljenici odlučuju na rad i kako bi si više toga priuštili, od putovanja do visoke tehnologije. Srebrna generacija naši su edukatori, riječ je o ljudima s iskustvom i znanjem, koji su itekako dragocjeni i velika su pomoć mladim kolegama. Uvjerili smo se u to i na vlastitom primjeru, jer su umirovljenici u Područnoj službi u Osijeku koji su nastavili raditi vrsni mentori svojim nasljednicima na radnim mjestima", ističe Biljana Tuševski.
