Početkom siječnja prošle godine za učenike osnovnih škola osiguran je besplatan obrok nakon inicijative 'Pravo svakog djeteta na školski obrok'. Donošenjem ove odluke, nitko nije bio sretniji od roditelja da će njihovo dijete svaki dan u školi dočekati marenda. No u praksi nije sve išlo baš tako glatko.
Naime, kako većina škola u Splitu i širem području nema kuhinju, u nabavku hrane se krenulo u lokalne pekarnice. Krafne, peciva, puno tijesta....roditelji su se pobunili. One škole koje su po nacionalnim smjernicama pokušale davati učenicima zdrave obroke poput humusa, zobene kaše, pizze s povrćem i slično, uglavnom su završili u kanti za smeće. U oba slučaja, ni djeca ni roditelji nisu sretni.
Zato nas je poprilično iznenadio odgovor jednog prvašića kada smo ga upitali što mu se najviše sviđa u školi? Kao iz topa je odgovorio – hrana.
B.M. (7) pohađa OŠ Kralja Zvonimira u Solinu, pa smo i sami odučili posjetiti školu koja učenike, vjerovali ili ne, uveseljava marendama.
Školske marende u solinskoj školi ne naručuju ,već ih kao i druge obroke pripremaju u vlastitoj kuhinji. Taman u vrijeme odmora u lijepo uređenoj blagovaonici zatekli smo mališane u produženom boravku koji su strpljivo čekali svoj red na hranu. Sve miriši od ukusne spize, a majstorice od kužine su strpljivo posluživale juhu, zatim rižot. U roku 'keks' njihovi tanjuri su bili prazni.
520 obroka dnevno iz vlastite kuhinje
„Volim ovdje jesti. Teta kuha bolje nego mama“, simpatično nam kazuje jedan drugaš.
U ovoj školskoj blagovaonici, tri obroka dnevno dobiva sedamdesetak učenika u produženom boravku, a dnevno se pripremi čak 520 obroka. Kako su doskočili problemu koji muči brojne škole u Splitsko-dalmatinskoj županiji ispričala nam je ravnateljica Vedrana Propadalo.
"Još 2019. godine škola je krenula s nastavom produženog boravka te smo tada pripremali oko 70 obroka. Djeca u produženom boravku dobivaju doručak, ručak i užinu, a sve je pripremljeno u vlastitoj kuhinji.
Novom odlukom Ministarstva, od 9. siječnja 2021. godine odlučili su sve marende pripremati u školskoj kuhinji.
"Surađivali smo s Udrugom Zdravi dani i počeli s ponudom raznolike i zdrave hrane. Također, organizirali smo i edukaciju za roditelje kako od iste namirnice može nastati zdravi i nezdravi obrok. Naravno da izborom hrane djeca nisu uvijek bila oduševljena, pa smo prilagodili jelovnik kako bismo izbjegli bacanje hrane. Tako da jelovnik je raznolik, a smatram da je raznolika hrana ujedno i zdrava" objašnjava nam ravnateljica te nam otkriva kako njihove vrsne kuharice postignu da djeca pojedu i onu hranu koju doma nevoljko jedu.
„Potencijal je na žitaricama, povrću i ostalim zdravim namirnicama, ali tako da ih prilagodimo djeci. Tako se kuharice trude povrće 'zakamuflirati' u polpetama pireima i sličnim jelima, kako bi djeca pojela obrok“, ističe Propadalo.
Poduzimaju sve kako marende ne bi završile u smeću
Za djecu koja pohađaju redovnu nastavu, sva hrana se pakira se u plastične posudice te se dostavlja u razrede.
„Naše sve spremačice su završile higijenski minimum. Imamo tri kuharice koje rade u dvije smjene te pripremaju raznovrsnu hranu poput bolonjeza, juhe, rižota, piletina, mramorne kocke s bananom, ali čak i sendviče pripremamo u vlastitoj kuhinji koji se radi neposredno prije početka odmora kako bio bio svjež. U sendvičima već koristimo humus koji se također radi u našoj kuhinji, kao i pašteta od tune. Ne kupujemo gotove proizvode pune konzervansa. Dakle, ništa se ne priprema unaprijed“, kazuje nam ravnateljica.
Škola surađuje s nutricionistima i Zavodom za javno zdravstvo na sastavljanju jelovnika, a nastoje minimalizirati bacanje hrane.
„U suradnji s nutricionistom te Nastavnim zavodom za javno zdravstvo, držeći se nacionalnih smjernica kombiniramo jelovnik. Nastojimo što manje hrane bacati, učenici ako nešto ne vole, međusobno se razmjenjuju.
Što se tiče voća, imamo ga svakodnevno u ponudi, ali pri izlazu na odmor uzima onaj tko želi. Nema smisla davati ga svakom djetetu pa da završi u smeću.
Krenuli smo i s eko patrolama gdje se skuplja biorazgradivo otpad i stavlja se u komposter te ćemo tako zaštiti naš okoliš“, ističe naša sugovornica.
Iako je naglasak na zdravoj i raznolikoj prehrani, ravnateljica OŠ Kralja Zvonimira nam kaže da ponekad djeci treba udovoljiti pa ih obraduju burekom, a za zadnji dan škole su ih 'počastili' sladoledom.
„Ove godine smo nabavili i konvektomat kako bi prestali uzimati razne proizvode kod pekara, već ćemo sami raditi svoje pite i ostalo. U procesu smo nabave aparata za vafle i palačinke. Plan je u ponudu uvesti zdrave palačinke od pirova brašna sa zanimljivim zdravim namazima“, govori nam Propadalo.
Za problem nezdravih obroka i bacanja hrane, Vedrana Propadalo smatra kako za isto nisu krive škole. Naime, rijetke su one koje imaju vlastitu kuhinju i mogućnosti kao ova solinska škola. No, ravnateljica se nada da će se uskoro i to promijeniti.
„Trošak obroka iznosi 1,33 eura po učeniku, a s obzirom na to da se priprema u školskoj kuhinji, taj iznos nama pokriva isključivo hranu. Naše kuharice plaća Ministarstvo, dok druge škole u tu cijenu moraju uključiti i troškove pripreme, pakiranja, prijevoza i osoblja“, zaključuje ravnateljica.
Zadovoljni roditelji
Na kraju našeg razgovora je istaknula da su povratne informacije učenika i roditelja sjajne, a to nam je potvrdila i mama Anamarija.
„Čak i moj izbirljivi sin, svaki dan pojede školsku marendu. Kao majka, izuzetno sam zadovoljna školskom marendom koju moje dijete svakodnevno dobiva. Prije svega, osjećam olakšanje znajući da obroci koji se pripremaju u školi zadovoljavaju visoke standarde nutritivne vrijednosti te da ne jede svaki dan 'gluposti'.
Vidim ga da baš uživa u marendi pa tako s prijateljima pojede nešto što recimo doma ne bi nikad. U razgovoru s drugim roditeljima vidim da svi mislimo isto, zadovoljna djeca, zadovoljni mi.
Imam dvoje starije djece pa zaista vidim razliku u hrani. Starija djeca su za marendu dobivala piroške ili krafne, a neću ni govoriti o budžetu koji je bio daleko veći bilo da ste im sami pripremali marendu ili plaćali školsku, a o ostavljanju novca za marendu gdje bi oni kupili slatkiše ili slično, neću niti govoriti“, smatra naša sugovornica.
