Tijekom prvih mjeseci 2025. godine, globalno tržište sirove nafte zabilježilo je snažnu promjenjivost. Početkom godine cijena barela Brent nafte iznosila je oko 77 američkih dolara, dok se WTI (West Texas Intermediate) kretala oko 74 dolara. Međutim, tijekom ožujka i početkom travnja uslijedio je postupan, ali sve izraženiji pad cijena, koji je kulminirao u naglom padu posljednjih dana.
Prema dostupnim podacima, do sredine ožujka cijene su pale na oko 71 USD (Brent), dok se krajem mjeseca barel prodavao ispod 69 USD. U petak, 4. travnja, zabilježen je dodatni pad – Brent nafta pala je na 68,75 dolara, dok je WTI skliznuo na oko 66 dolara po barelu.
Ovakav silazni trend ne iznenađuje analitičare, ali razlozi nisu samo u klasičnim tržišnim zakonima ponude i potražnje – ključni utjecaj u novije vrijeme imaju geopolitičke napetosti, osobito one povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Trumpova najava carina potresla tržišta
Veliki potres na tržištima izazvale su nedavne izjave bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je najavio uvođenje novih carina na robu iz Kine i Europske unije, ali i cijelog svijeta. Tržišta su na to reagirala trenutnim padom burzovnih indeksa, a investitori su izgubili povjerenje u sirovine poput nafte.
Strah od novog trgovinskog rata doveo je do povlačenja kapitala s naftnog tržišta, investitori sve više ulažu u tzv. “sigurna utočišta” – poput zlata, a posljedično, potražnja za naftom slabi, a s njom i cijena.
Što donosi ostatak godine?
Analitičari očekuju da bi se prosječna cijena Brent nafte u 2025. mogla kretati oko 76 dolara po barelu, što je manje u usporedbi s prosjekom iz 2024. (oko 80 USD). No, neki upozoravaju da bi cijena mogla pasti i ispod 60 dolara, a u slučaju pojačane globalne recesije ili političkih potresa čak i ispod 40 dolara.
Tržište nafte u ovom trenutku reflektira kombinaciju viših zaliha, slabije potražnje iz Kine i opće globalne nesigurnosti, s posebnom pažnjom na moguće trgovinske barijere koje bi mogle dodatno destabilizirati energetski sektor.
Gorivo u Hrvatskoj - poskupljuje!
Vlada je u ponedjeljak na telefonskoj sjednici odredila nove najviše maloprodajne cijene goriva, prema kojima će u iduća dva tjedna osnovni benzin poskupjeti za tri, a dizel za jedan cent. Danas je održana telefonska sjednica Vlade Republike Hrvatske na kojoj je donesena Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata. Uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave, a novi režim vrijedit će za sljedeće 14 dnevno razdoblje.
Nova cijena osnovnog benzina je 1,47 eura za litru što je povećanje od tri centa, a dizela 1,36 eura ili jedan cent više nego sada.
Za jedan cent poskupljuje i plavi dizel za poljoprivrednike i ribare, na 75 centi za litru.
Cijena plina za spremnike pada za dva centa, na 1,33 eura za kilogram, a plin za boce pojeftinjuje za jedan cent, na 1,87 eura za kilogram.
Da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata, benzin bi koštao 1,49, dizel 1,47 eura, a plavi dizel 84 centi za litru.
Plin za spremnika koštao bi 1,53, a za boce 2,16 eura za kilogram.
Zašto raste cijena goriva u Hrvatskoj?
Razlog je u složenoj strukturi formiranja cijena goriva, koja uključuje:
-
Kretanje cijene sirove nafte – trenutno pada, ali to je tek dio jednadžbe.
-
Tečaj eura prema dolaru – sirovom naftom trguje se u dolarima, pa promjene tečaja mogu neutralizirati pad cijene.
-
Troškovi rafiniranja i transporta – rastući logistički i rafinerijski troškovi mogu pogurati cijenu gore.
-
Tržišne premije energetskih tvrtki – svaka kompanija ima dodatne troškove i marže koje utječu na krajnju cijenu.
-
Odluka Vlade i zamrznute cijene – Vlada i dalje regulira maksimalne cijene, a da nema mjera, cijene bi bile i više:
