Na području Hrvatske trenutno djeluje 330 aktivnih lokacija protugradne obrane, a čak 55 ih se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji – istaknuo je u četvrtak u Osijeku glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler, prilikom predstavljanja sustava ranog upozoravanja i protugradne obrane lokalnim čelnicima.
Na poziv županice Nataše Tramišak, ravnatelj DHMZ-a održao je izlaganje gradonačelnicima i načelnicima s tog područja, naglasivši kako se obrana od tuče u Hrvatskoj temelji na kombinaciji tehnologije i ljudskog angažmana.
"Sustav se sastoji od dvije komponente: aktivne tvari, najčešće srebrovog jodida, koji se koristi i u drugim zemljama, te metode njegovog unošenja u oblake. U praksi to znači korištenje generatora, raketa, ali sve se više eksperimentira i sa zrakoplovima te dronovima", pojasnio je Güttler.
Govoreći o učinkovitosti sustava, podsjetio je na dva ekstremna vremenska događaja iz srpnja prošle godine. Prvo je 7. srpnja snažna grmljavinska oluja pogodila pet slavonskih županija, dok je dan kasnije Split zahvatila oluja koja se razvila u svega 15 minuta, ostavila štetu i brzo se povukla.
"Ta su nas iskustva podsjetila da postoje situacije koje možemo predvidjeti na vrijeme i tako pripremiti građane i službe, ali i da se ponekad pojave iznenadne oluje koje nas dodatno motiviraju na razvoj sustava", rekao je.
Güttler smatra kako Hrvatska danas ima moderan i funkcionalan hibridni sustav upozoravanja, u kojem se koriste i tzv. CBC poruke – SMS obavijesti koje mogu primiti svi mobilni uređaji, uključujući i starije modele.
Protugradna obrana u Hrvatskoj, kako je naveo, organizirana je u tri razine: terensku mrežu čini 330 generatorskih postaja kojima upravljaju obučeni građani, a sve koordinira osam regionalnih centara. U konačnici, nadzor i donošenje odluka preuzima tim DHMZ-ovih prognostičara u Zagrebu.
Posebno je istaknuo izazovne sezone 2022. i 2023. godine, kada je zabilježen i veliki incident u mjestu Bošnjaci, gdje je tuča nanijela ozbiljnu štetu cijelom naselju.
"Ove godine, srećom, nismo imali štete takvog razmjera. No naš primarni cilj ostaje isti – zaštita ljudi i njihovog zdravlja", zaključio je Güttler.
