U doba nesigurnosti i Donalda Trumpa šefovi država i vlada članica EU-a objavljuju spremnost da i dalje oružano podrže Ukrajinu, ali i da masovno ulože u vlastite vojske. Jedino je Viktor Orban ostao po strani.
Scena koju je američki predsjednik Donald Trump napravio Volodimiru Zelenskom u Ovalnom uredu možda nije potpuno prekinula odnose SAD-a i EU-a, ali ih je duboko potresla. SAD je nakon toga zamrznuo isporuku naoružanja Ukrajini. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa je zato sazvao izvanredni sastanak na vrhu EU-a. Što su Sjedinjene Američke Države sada za Europu? Još uvijek partner i saveznik? Ili već protivnik? Hoće li Donald Trump popustiti?
Svi osim Orbana
U Bruxellesu se vidjelo da se Europska unija, suočena s takvim dilemama, želi pripremiti za najgori mogući scenarij, a da istovremeno ne poruši mostove prema Bijeloj kući. „Zato se aktivno zalažemo da SAD bude dio tima koji podržava Ukrajinu dok se brani od ruskog napada”, rekao je njemački kancelar u odlasku Olaf Scholz poslije sastanka u Bruxellesu ovoga četvrtka (6.3.).
Sa ili bez SAD-a, EU bi htio jače podržati Ukrajinu. Točnije, to bi htjelo 26 od 27 članica Unije – sve osim Mađarske. Čini se da u Bruxellesu nitko nije imao volje da do sitnih sati pregovara s Viktorom Orbanom, kako bi ovaj pristao da potpiše neko umekšano priopćenje poslije sastanka, piše DW.
Tako je, bez Mađarske, 26 država obznanilo da i dalje neograničeno podržavaju „neovisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica“ te da to podrazumijeva i isporuke oružja. Traže završetak rata uz vjerodostojna sigurnosna jamstva i inzistiraju na tome da ne može biti mirovnih pregovora bez ukrajinskih i europskih predstavnika.
Utrka u naoružavanju
Proklamirani cilj je da se Ukrajina dovede u što snažniju poziciju pod formulom “peace through power”- „mir kroz snagu”. Poljski premijer Donald Tusk otvoreno je rekao da je spreman na utrku u naoružanju s Rusijom i da će Europa tu utrku dobiti. Europska unija, koja je sebe uvijek vidjela kao mirovni projekt, sada će se masovno naoružavati. Ne samo zbog Ukrajine, već i zbog vlastite obrane. To je odraz nesigurnosti po pitanju vrijedi li još uopće američko jamstvo europske sigurnosti.
Prva posljedica bi mogla biti mogućnost da se članice EU-a opet sve više zadužuju. Sadašnja pravila dozvoljavaju izuzetke od strogog ograničenja zaduživanja. Europska komisija je pak oprezna i želi da ograničenja budu vremenski ograničena. Scholz pak spominje i trajno labavljenje pravila. Pri tome se na Berlin odavno u Europi gleda kao na strogog domaćina i “štedljivog Nijemca” koji je protiv dugova.
No Scholz argumentira da je opremanje vojske dugogodišnji proces. Traži i da namjenska industrija europskih zemalja sraste, da ne rasipa svaka članica novac na svoje samostalne projekte, piše DW.
Gdje sve nabaviti oružje?
Otvorit će se mnoga pitanja ukoliko se EU upusti u prikupljanje do 800 milijardi eura za obranu i podršku Ukrajini. Hoće li novac pretežno ići europskoj namjenskoj industriji i tako potaknuti i gospodarski rast? Smije li se kupovati u SAD-u?
Francuski šef države Emmanuel Macron već dugo traži europsku „suverenost”. Ponovo je izrazio spremnost da francusko atomsko oružje bude štit i za druge europske zemlje. Želi da se takva mogućnost podrobnije ispita već do ljeta. Scholz je pak opet ukazao na postojeći sustav nuklearnog odvraćanja kroz NATO – koji se temelji na američkim atomskim bombama. Rekao je da sve „središnje stranke” u Njemačkoj drže da od tog štita NATO-a ne treba odustati.
Rezervni kancelar
Pa ipak, Scholza se uskoro ništa neće pitati. Vjerojatni budući kancelar Friedrich Merz već je iskazao simpatije za francusku ideju.
Merz se također našao u Bruxellesu, ima fotografija njegovih sastanaka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom ili Costom. Ali, Merz ondje nije davao izjave.
Uskoro će se to promijeniti. Kad formira Vladu, on će na ovakvim samitima iznositi službene pozicije Berlina. Teško da će se do tada, u par tjedana, riješiti problemi s Washingtonom. I Merz će biti krizni kancelar.
