Gubitak pamćenja obično je prva stvar na koju ljudi pomisle kada se spomene demencija. To stanje, od kojeg u Hrvatskoj boluje 90 tisuća ljudi, primarno se definira kroz probleme s pamćenjem, zaboravljivost i postupne promjene u osobnosti. Glavni razlog tomu je što kod Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, amiloidni proteini napadaju neurone u centru za pamćenje u mozgu, hipokampusu. Međutim, u ranim fazama demencije, mnogi drugi znakovi su znatno suptilniji, a propusti u pamćenju mogu postati primjetni tek nakon više mjeseci ili čak godina.
Stručnjaci upozoravaju da je demencija krovni pojam koji obuhvaća više od stotinu podtipova, zbog čega se rani znakovi mogu značajno razlikovati. Manje poznati oblici uključuju frontotemporalnu demenciju (FTD), vaskularnu demenciju i demenciju s Lewyjevim tjelešcima, a svi oni uzrokuju simptome koji nisu povezani s pamćenjem. S obzirom na to da se očekuje da će se broj oboljelih u svijetu gotovo udvostručiti do 2050. godine, rano prepoznavanje bolesti postaje ključno za milijune ljudi, piše Večernji list.
Iako je zaboravljivost najpoznatiji simptom, postoje i drugi, manje očiti pokazatelji na koje treba obratiti pozornost. Među njima se posebno ističu tri rana znaka koja nemaju izravne veze s gubitkom pamćenja, a mogu ukazivati na početak bolesti. To su sklonost donošenju rizičnih odluka, društveno povlačenje i problemi s vidom.
Impulzivno i iracionalno donošenje odluka može biti rani znak oštećenja mozga uzrokovanog demencijom. Osim što napada hipokampus, demencija oštećuje i frontalni režanj te orbitofrontalni korteks, dijelove mozga odgovorne za prosuđivanje, inhibiciju, planiranje i procjenu rizika. Takva oštećenja mogu rezultirati lošim upravljanjem novcem, poput kompulzivne kupovine ili potpisivanja ugovora za nepotrebne kreditne kartice.
Istraživanja potvrđuju ovu vezu. Jedna studija Sveučilišta Johns Hopkins iz 2020. godine koja je obuhvatila više od 81.000 starijih osoba pokazala je da su oboljeli od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije imali lošije kreditne rezultate i do šest godina prije formalne dijagnoze. Istraživači njujorške podružnice Federalnih rezervi također su nedavno otkrili da su pacijenti u pet godina prije dijagnoze demencije češće propuštali redovita plaćanja računa. Rizično odlučivanje posebno je često kod frontotemporalne demencije (FTD), od koje boluje glumac Bruce Willis. Ovaj oblik čini otprilike jedan od dvadeset slučajeva demencije i uzrokovan je gubitkom živčanih stanica u frontalnom i temporalnom režnju, što utječe na osobnost i donošenje odluka prije nego na samo pamćenje.
Društveno povlačenje
Osim problema s pamćenjem riječi ili imena prijatelja, pacijenti s demencijom mogu postati i povučeniji. Bolest uzrokuje atrofiju, odnosno propadanje Brocinog i Wernickeovog područja u mozgu, koja su ključna za artikulaciju govora i razumijevanje jezika. Oštećenje tih područja otežava komunikaciju s voljenima, što može dovesti do frustracije i izbjegavanja društvenih kontakata. Udruga za Alzheimerovu bolest također napominje da zaboravljanje imena, lica ili uspomena može dovesti do osjećaja srama, zbog čega pacijenti izbjegavaju interakcije iz straha od osude. Društveno povlačenje najčešće je kod Alzheimerove bolesti i FTD-a, ali se može pojaviti i kod vaskularne demencije te demencije s Lewyjevim tjelešcima. Analiza iz 2025. godine, koja je uključivala više od 600.000 sudionika, pokazala je da je usamljenost povećala rizik od razvoja Alzheimerove bolesti za 14 posto, a vaskularne demencije za 17 posto, piše Večernji list.
Problemi s vidom
Demencija ne pogađa samo dijelove mozga odgovorne za pamćenje i osobnost, već može ciljati i područja povezana s vidom. To se događa zbog atrofije i oštećenja stanica u okcipitalnom i parijetalnom režnju, koji obrađuju vizualne informacije iz očiju i odgovorni su za prostornu svijest. Mozak također postupno gubi sposobnost procjene dubine i velikih udaljenosti. Kod demencije s Lewyjevim tjelešcima, oštećenje vidnog korteksa može uzrokovati da mozak stvara slike koje ne postoje, što rezultira halucinacijama. Osobe sa stražnjom kortikalnom atrofijom (PCA), rijetkim tipom demencije, često prijavljuju probleme s vidom prije drugih simptoma poput gubitka pamćenja. Pregled studija iz 2023. godine otkrio je da su oštećenja vida također povezana sa 60 posto većim rizikom od razvoja demencije, zbog čega znanstvenici istražuju može li nošenje naočala ili operacija vida preventivno djelovati na razvoj bolesti u kasnijoj životnoj dobi.
