Današnjom prvom nedjeljom Došašća započinje razdoblje iščekivanja Božića, ali i nova liturgijska godina u Katoličkoj Crkvi. Došašće, ili Advent, jedno je od najposebnijih i najtoplijih vremena u godini, ispunjeno simbolikom, običajima i duhovnom pripremom.
Tijekom četiri tjedna vjernici su pozvani na budnost, unutarnji mir, djelovanje dobrote i obnovu duha – temeljne poruke koje obilježavaju put prema Božiću.
Što predstavlja prva nedjelja Došašća?
Prva adventska nedjelja naglašava budnost i nadu.
Na adventskim vijencima pali se prva svijeća, često nazvana prorokova svijeća, koja simbolizira iščekivanje i Božje obećanje. U mnogim obiteljima upravo današnje paljenje prve svijeće označava početak božićnih priprema: kićenje doma, slaganje jaslica, izradu adventskih kalendara i uključivanje u razne humanitarne akcije.
Prva nedjelja, prema tradiciji, poziva na smirenost i promišljanje. Ona je početak puta koji vodi prema Božiću – putu koji bi, kako Crkva naglašava, trebao biti obilježen molitvom, solidarnošću i brigom za bližnje.
Važni datumi koje donosi ovogodišnje Došašće
Osim četiri adventske nedjelje, razdoblje Došašća prepuno je značajnih blagdana i običaja duboko ukorijenjenih u hrvatsku tradiciju.
Sveti Andrija – 30. studenoga
Njegov blagdan često prethodi samom početku Adventa. U narodnoj tradiciji sv. Andrija simbolizira završetak stare i početak nove liturgijske godine, a s njim započinju i prvi običaji vezani uz zimu i blagdansko vrijeme.
Sveta Barbara – 4. prosinca
U Hrvatskoj postoji lijepi običaj branja “Barbarke”, grančice voćke koja se stavlja u vodu. Ako procvjeta do Božića, vjeruje se da nosi sreću u nadolazećoj godini. Ovaj običaj posebno je ukorijenjen u Slavoniji i Dalmaciji.
Sveti Nikola – 6. prosinca
Jedan od najomiljenijih blagdana među najmlađima. Djeca uoči blagdana čiste čizmice i ostavljaju ih na prozoru u nadi da će ih posjetiti sveti Nikola i darivati ih slatkišima, dok se oni manje poslušni pribojavaju Krampusa. U mnogim gradovima održavaju se priredbe, brojne humanitarne akcije i darivanja.
Bezgrešno Začeće – 8. prosinca
Veliki marijanski blagdan u središtu Adventa, posvećen čistoći, vjeri i predanju. Crkve su tradicionalno dobro posjećene, a blagdan nosi snažnu duhovnu poruku.
Sveta Lucija – 13. prosinca
Jedan od najstarijih hrvatskih adventskih običaja je sijanje božićne pšenice. Pšenica se postavlja na stol ili pod bor, a predstavlja simbol života, obnove i nade. Ako naraste gusta i zelena – vjeruje se da donosi blagostanje u domu.
Četvrta adventska nedjelja
Predstavlja završetak Došašća i konačno iščekivanje Božića. Tog dana pale se sve četiri svijeće na vijencu, a domovi su već u punom blagdanskom ruhu.
Badnjak – 24. prosinca
Badnjak je dan duhovne pripreme, posta i okupljanja obitelji. U većini domova tada se kiti božićno drvce, priprema posna večera i ide na polnoćku – simboličan završetak adventskog puta.
Advent kroz tradiciju: običaji koji stvaraju blagdanski duh
Adventski vijenac
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Došašća. Četiri svijeće na vijencu simboliziraju četiri adventske nedjelje i četiri temeljne kršćanske vrline: nadu, vjeru, radost i mir.
Adventski kalendar
Posebno popularan među djecom. Svakodnevnim otvaranjem prozorčića do Božića njeguje se iščekivanje i radost malih rituala.
Post, molitva i dobra djela
Tradicionalno, Došašće je razdoblje umjerenosti i mira, ali i vrijeme kada se vjernici potiču na humanitarne aktivnosti. Mnoge župe i udruge prikupljaju hranu, odjeću i darove za obitelji u potrebi.
Ukrašavanje domova i gradova
Iako se ponegdje božićna rasvjeta pali već sredinom studenog, Došašće donosi i službeni početak adventskih sajmova, paljenja svijeća u središtima gradova i glazbenih događanja koja doprinose blagdanskom ozračju.
