Veliki petak, poznat i kao Petak Muke Gospodnje, jedan je od najsvetijih i najpotresnijih dana u kršćanskom kalendaru. Dan kada Katolička crkva u tišini i molitvi komemorira Isusovu muku, raspeće i smrt, obilježava se bez slavljenja svete mise, što ga čini jedinstvenim u liturgijskoj godini. Veliki petak pada petoga dana Velikoga tjedna, između Velikog četvrtka i Velike subote. Nazvan latinskim nazivom Dies Passionis Domini, dan je dubokog duhovnog promišljanja i liturgijske ogoljenosti, u znaku žalosti i tišine. Naime, prema katoličkom vjerovanju, upravo na ovaj dan Isus Krist je prinesen kao krvna žrtva na križu, pa se toga dana ne prinosi nekrvna žrtva mise.
Povijest i liturgija
Iako u prvim stoljećima kršćanstva nije bilo posebnog bogoslužja na Veliki petak, već u 4. stoljeću u Jeruzalemu nastaju prva neeuharistijska slavlja s čitanjem Svetog pisma i klanjanjem Križu. U Rimu se u 7. stoljeću uvodi procesija i čašćenje relikvije Križa, dok se euharistijski element s vremenom pridodaje obredima.
Danas se obredi Velikog petka održavaju u poslijepodnevnim satima, obično u 15 sati, simbolično u vrijeme kada je Isus, prema evanđeljima, izdahnuo na križu. Obredi se sastoje od tri dijela: Službe Riječi, klanjanja križu i pričesti. Služba započinje prostracijom svećenika pred ogoljenim oltarom – bez križa, svijeća i oltarnika – koji simbolizira Kristovu ogoljenost. Slijedi čitanje Muke po Ivanu te homilija, nakon koje se izriču Sveopće molitve. Vrhunac obreda čini otkrivanje i ljubljenje križa, uz antifonu: "Tvome križu klanjamo se, Gospodine...", a završava se svetom pričesti, bez završne pjesme – u tišini i molitvenoj kontemplaciji.
Prizor Velikog petka iz Rogotina. Procesija kroz mjesto
Pobožnosti i običaji
Uz liturgiju, Veliki petak je obilježen i brojnim pobožnostima. Križni put, kao jedna od najpoznatijih, okuplja vjernike diljem svijeta – od rimskog Koloseja gdje ga predvodi papa, do kalvarija i crkava u svakom kutku svijeta. U Jeruzalemu, vjernici prolaze stvarni Put križa – Via Dolorosa – od Getsemanija do Golgote. Od večeri Velikog četvrtka do večeri Velikog petka, vjernici mole Sate Muke Gospodnje, a posebno su poticane meditacije evanđeoskih ulomaka, molitve žalosnih otajstava krunice, pobožnosti Gospi žalosnoj i molitva Krunice Božjeg milosrđa, koja upravo tada započinje.
U hrvatskoj tradiciji, osobito se njeguje običaj pjevanja Gospina plača, kao i molitva 33 krunice – u spomen na 33 godine Isusova života.
Zakon o postu i običaji u društvu
Veliki petak je i dan strogog posta i nemrsa za katolike. Post obvezuje osobe od 18 do 60 godina, dok je nemrs – odricanje od mesa – obvezan za sve starije od 14 godina. U nekim europskim zemljama, poput Njemačke, na snazi su i zakonske zabrane plesova, sportskih događanja i prikazivanja filmova na ovaj dan, u skladu s njegovim kontemplativnim karakterom.
Veliki petak tako ostaje snažan podsjetnik na žrtvu, ali i poziv na tišinu, molitvu i suosjećanje. U vremenu buke i užurbanosti, ovaj dan nudi priliku da se svijet zaustavi – barem na trenutak – i pogleda križu u lice.
