Na današnji dan 1414. godine preminuo je Ladislav Napuljski
Na današnji dan 1414. godine umro je Ladislav Napuljski, jedan od najkontroverznijih vladara u hrvatskoj povijesti. Premda je formalno nosio titulu hrvatsko-ugarskog kralja, u kolektivnoj svijesti Hrvata ostao je upamćen ne kao vođa, već kao izdajnik – čovjek koji je iz sebičnih interesa prodao Dalmaciju najvećim neprijateljima naroda: Mlečanima.
Ladislav (poznat i kao Ladislao di Napoli), pripadnik napuljske dinastije Anjou, ušao je na političku pozornicu srednjovjekovne Hrvatske tijekom turbulentnog razdoblja borbe za krunu. Nakon smrti Ludovika I. i oslabljene vlasti dinastije Anjou, Ladislav je pokušao preuzeti kontrolu nad Ugarsko-Hrvatskim Kraljevstvom, no nikada nije uspio osigurati stabilnu vlast. Njegova vlast u Hrvatskoj bila je slaba, nepovezana i – što je najvažnije – podložna trgovini teritorijem.
Prodao Mlečanima cijelu Dalmaciju
U jednom od najpogubnijih poteza u hrvatskoj povijesti, Ladislav je 1409. godine – u zamjenu za 100.000 dukata – prodao Mlečanima cijelu Dalmaciju, uključujući ključne gradove Zadar, Split i Trogir. Time je trajno izmijenjena politička slika istočne obale Jadrana. Mletačka Republika, koja je stoljećima pokušavala zavladati Jadranom, zahvaljujući toj prodaji učvrstila je svoju vlast nad dalmatinskom obalom koja će trajati idućih gotovo četiri stoljeća.
Povjesničari se slažu da je taj čin imao dalekosežne posljedice – oslabljena je obrana hrvatskog prostora, razbijeno je jedinstvo primorja i zaleđa, a hrvatska politika dovedena je u defenzivan položaj iz kojeg se teško oporavljala sve do kraja srednjeg vijeka. Mnogi hrvatski velikaši tog doba, svjesni težine izdaje, odbili su priznati Ladislava kao zakonitog vladara.
Ambicija može skupo stajati jedan narod
Danas, šest stoljeća nakon njegove smrti, ime Ladislava Napuljskog nosi gorak okus izdaje. Za razliku od narodnih junaka koji su život položili za domovinu, Ladislav je komad po komad hrvatske zemlje predavao onima koji su je stoljećima napadali. Povjesničari ga često nazivaju "kraljem bez krune", ali među Hrvatima je on ostao ono najgore – kralj bez časti.
Na današnji dan, prisjećamo se ne samo njegove smrti, već i upozorenja koje njegova ostavština nosi: da vlast bez odgovornosti i ambicija bez domoljublja mogu skupo stajati jedan narod.
