Grad Split je na svojim službenim web stranicama prije nekoliko dana objavio izvješće o obradi prijavljenih šteta koju je izvršilo stručno povjerenstvo za procjenu štete na imovini fizičkih i pravnih osoba može se izdvojiti sljedeće. Prema izvješću, štetu prijavilo 969 osoba. Devet pravnih osoba ukupno je prijavilo 121.071.517,63 kuna štete (od toga najviše otpada na Hrvatske šume d.o.o. 119.098.071,91, kn s prijavom štete na šumama te ostalim dobrima i troškovima i Konstruktor-inženjering d.d. s 1.503.082,79 kn prijavljene štete na opremi, Čistoća d.o.o. prijavila je štetu na građevinama u iznosu od 159.043,50 kn).
960 fizičkih osoba prijavilo je ukupno 10.838.781,78 kuna štete. Od spomenutog iznosa u 45 slučajeva prijavljena šteta utvrđena je u iznosu od 0,00 kuna. Ovdje valja naglasiti da u većini ovih slučajeva postoje dva naizgled istovjetna zahtjeva te se u jednom od njih najčešće utvrđuje iznos štete, razlozi nepoznati.
U 46 slučajeva oštećeno je samo jedno dobro, dok su u svim preostalim slučajevima oštećena najmanje dva i/ili više dobara. Slijedom navedenog, prema ovom izvješću nije moguće utvrditi, osim u ovih 46 slučajeva, koje je dobro u kojoj mjeri oštećeno jer je za specifikaciju potreban detaljniji uvid.
Saborska zastupnica i splitska gradska vijećnica MOST-a, Ivana Ninčević-Lesandrić je predsjednica Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Prije nekoliko dana upozorila je Grad Split, točnije Odbor za izbor i imenovanja, da je splitsko Gradsko vijeće na svojoj posljednjoj sjednici imenovalo tri člana Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, dok je imenovanje preostalih članova odgođeno i to bez naznake roka ili procedure po kojoj će ono biti izvršeno te je predložila njihovo žurno imenovanje.
Za naš portal pojasnila je specifikacije zahtjeva za štetu:
- Ono što je moguće utvrditi je da je neovisno o pojedinačno utvrđenim iznosima, štetu pretrpjelo 108 građevina, 174 zahtjeva su podnijeta zbog štete na opremi, 8 zahtjeva u odnosu na zemljišta, 805 u odnosu na dugogodišnje nasade, 32 oštećene šume, 221 uništena šuma, 15 zahtjeva u odnosu na štete u stočarstvu, 785 zahtjeva u odnosu na štete na obrtnim sredstvima (u poljoprivredi i ostalo), te 59 zahtjeva u odnosu na ostala dobra i troškove - kazuje MOST-ovka.
Iz Metodologije za procjenu štete od elementarnih nepogoda ("Narodne novine" br.96/98) precizirano je da se šteta utvrđuje za sljedeće skupine dobara:
a) građevine
b) opremu
c) zemljišta
d) dugogodišnje nasade
e) šume
f) stoku
g) obrtna sredstva
h) ostala sredstva i dobra.
Popisana metodologija također navodi:
Za utvrđivanje štete primjenjuju se jedinstvene cijene za područje Republike Hrvatske na temelju statističkih i/ili tržnih pokazatelja prethodne godine. Izuzetno, Državno povjerenstvo može odlučiti o primjeni različitih cijena od već objavljenih od strane Državnog zavoda za statistiku za pojedina dobra, ili pojedina područja ako za to ima opravdanog razloga.
Ako neke cijene nisu objavljene primjenjuju se prosječne maloprodajne tržne cijene prethodne godine, ili aktualne, za područja za koje se šteta procjenjuje, uz potvrdu Državnog povjerenstva. Državno povjerenstvo će voditi brigu o dostavi informacija o cijenama županijskim povjerenstvima.
Ako pričinjena šteta na poljoprivrednim kulturama i/ili dugogodišnjim nasadima na određenom području (općina, grad, županija), članak 31. stavak 3., umanji prirod (rod) na razinu koja predstavlja najviše 30 postotno umanjenje trogodišnjeg prosječnog priroda dotične kulture za pripadajuću županiju po hektaru, stablu i sl. tada pomoć dodjeljuje jedinica lokalne samouprave, ili jedinica lokalne uprave.
Ako je spomenuta razina viša od 30 posto po zahtjevu se mogu uključiti i sredstva državnog proračuna.
Ako je potvrđena ukupna vrijednost izravne štete (članak 31. stavak 4.) veća od 20% vrijednosti proračunskih sredstava jedinice lokalne samouprave ili jedinice lokalne uprave, može se također uputiti prijedlog za dodjelu pomoći iz sredstava državnog proračuna.
"Znatno više građevina oštećeno nego se u početku spominjalo"
- Žao mi je što Hrvatske šume nisu bile toliko ažurne u čišćenju protupožarnih puteva kao u zbrajanju svoje prijave šteta. Samo na njih otpada preko 119 milijuna kuna za oštećenje šume i uništenje šume. Da su se šume bolje održavale, razmjeri požara bi bili puno manji i sigurno bi se radilo o bitno manjim iznosima - kazuje Ninčević - Lesandrić.
Na kraju je primijetila jednu nelogičnost:
- Nakon požara službene informacije su govorile da je samo nekoliko kuća stradalo, no sadašnji podaci pokazuju nešto sasvim drugo! Na posljetku se dogodilo 108 prijava za oštećene građevine!
