Broj novozaraženih u padu, a hospitalizacije i smrtni ishodi u stagnaciji - kao i u prethodnim valovima epidemije, i u ovom četvrtom nabrojeni faktori znače samo jedno; vrhunac vrhunca je stigao i brojke povezane s koronavirusom u sljedećem bi razdoblju trebale biti sve niže. Da stižu bolja vremena, potvrdili su već pojedini regionalni epidemiolozi, prvo oni iz Međimurja, koji su prije nekoliko dana ustvrdili kako 'ima naznaka' da je vrhunac četvrtog vala prošao.
'To pokazuje i sedmodnevna incidencija koja iznosi 1188, dok 14-dnevna incidencija iznosi 2742 pozitivnih na 100.000 stanovnika. Smanjenje incidencije ukazuje da ipak spuštamo broj novooboljelih i pozitivnih osoba', pojasnila je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije Marina Payerl-Pal, ali odmah upozorila i da to nikako ne znači da je vrijeme za opuštanje.
A jesu li brojke povoljne trenutačno i za čitavu Hrvatsku, odnosno jesmo li, kao i Slovenci, na vrhu četvrtog vala s tendencijom da ga se otarasimo, Večernji list je pitao imunologa Zlatka Trobonjaču.
'Moguće je, ali treba biti oprezan. Imali smo, sjećate se, stagnaciju i od kraja rujna do 10. listopada, a nakon toga ponovno strelovit rast. A je li sada ovo plato, odnosno hoće li nakon ove stagnacije uslijediti pad, pričekajmo još tjedan dana pa će brojke pokazati', kazao je Trobonjača, koji ponovni rast, poput spomenutog u listopadu, ipak ne očekuje.
'Pratim podatke koji stižu iz Srbije jer radi se o sličnoj populaciji, tradiciji pobolijevanja i sličnim podacima cijepljenja. Trenutačno i ondje brojevi padaju, pa mislim da bi i ovo kod nas sad mogao biti vrhunac vala s očekivanim postupnim smirajem', objašnjava Trobonjača pa dodaje da bi epidemija u Hrvatskoj do Božića mogla biti niskog intenziteta.
'Barem što se tiče delta-vala, ali pitanje je još što će biti s omikronom. Je li već u Hrvatskoj, ima li brzinu širenja sudeći prema onome što kažu naznake', kaže Trobonjača.
A što s mogućim omikron-valom?
'Vjerojatno neće tako brzo, ali prema proljeću mogli bismo očekivati još jedan rast', govori imunolog. Na pitanje je li i u smirivanju četvrtog vala pomogla i činjenica da se veliki broj ljudi cijepio u kratkom vremenu, odgovara: 'Svakako'.
'Brzim procjepljivanjem val se eliminira. Uzmimo Japan kao primjer. Prije Olimpijskih igara tamo je bilo cijepljeno oko tri posto stanovništva. U roku od četiri mjeseca cijepilo se gotovo 80 posto ljudi, što je zaustavilo nazočnost virusa. Stvar je vrlo jednostavna zapravo. Kad imate cijepljenje kroz dulje vrijeme, primjerice, kroz 10-11 mjeseci, dogodi se da se necijepljeni razbole i zaraze one koji su se cijepili rano, jer znamo da je cjepivo najučinkovitije pet do šest mjeseci. I time otvarate novu populaciju zaraženih, umjesto da se virus 'zamrzne', što bi se dogodilo da se većina cijepi u kratkom vremenu. To vam je kao kad mačka lovi svoj rep, nikako da dođe do njega, samo se vrti u krug. Da se, primjerice, u Hrvatskoj do ljeta cijepilo 75-80 posto ljudi, ovog vala uopće ne bi bilo, a masa ljudi ne bi umrla. Nije isto ulazi li u zdravstveni sustav pet ili 50 ljudi dnevno', pojasnio je Zlatko Trobonjača.
