Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila objasnio je da su u prepirci između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, o tome je li premijer trebao znati za izvide o aferi Janaf, "obojica pomalo u pravu i pomalo u krivu" i da razumna ravnoteža čini prostor između nacionalne sigurnosti i policijske države.
Cvrtila se, komentirajući treba li premijer biti upoznat s takvim predistražnim radnjama, referirao na Zakon o kaznenom postupku, ali i na još neke dokumente i na praksu, prenosi N1.
Cvrtila je rekao da "to u praksi tako ipak ne funkcionira":
"I prema članku 8. Zakona o policiji, glavni ravnatelj Policije za svoj rad odgovara ministru, tako da ga on na svakodnevnoj bazi izvještava što se događa u sustavu Policije. A ministar, o stvarima za koje procijeni da su najbitnije, izvještava premijera."
Cvrtila je rekao da je "vrlo izvjesno da je ministar (unutarnjih poslova) bio upoznat s dijelovima izvida".
"A onda je, naravno, možda malo manje vjerojatno, on mogao izvijestiti premijera o tim stvarima. Teško je reći je li to bilo tako. U prošlosti je to išlo tako da informacije idu od najnižih struktura koje provode izvide, do najviših struktura u državi."
Potom je objasnio kako vidi odnos argumenata između predsjednika i premijera, tko je od njih u pravu, treba li premijer znati o tajnim izvidima takve razine ili ne:
"Teško je reći eksplicitno tko je tu u pravu od njih dvojice, jer su obojica pomalo u pravu i pomalo u krivu. Je li premijer tu praksu prekinuo i nije više htio primati informacije o tome koji se izvidi provode, odnosno, nije se više htio u to miješati? To bi možda bila dobra praksa, gledano općenito, jer je to jedan od načina na koji se može spriječiti curenje informacija", kazao je Cvrtila i dodao:
"Ukoliko se politika počne miješati u te stvari, onda idemo prema policijskoj državi."
S druge strane:
"Predsjednik pak ima pravo kad kaže da premijer treba znati, ne sve stvari, ali neke koje bi bile od značaja po nacionalnu sigurnost."
Cvrtila je tu nabrojao primjere štete koja bi mogla nastati ako se, u skladu s takvim informacijama, ne bi djelovalo preventivno, zbog čega bi moglo doći do stradavanja ljudi, materijalne štete, dovođenja u opasnost dužnosnika.
"Zamislite da se sprema teroristički napad ili napad na nekog dužnosnika", pojasnio je.
Objasnio je i što bi se izbjeglo u konkretnom slučaju Dragana Kovačevića, koji je, kao direktor Janafa, sad već bivši, završio u istražnom zatvoru:
"On je u međuvremenu reizabran na čelo tvrtke koja je bila u većinskom državnom vlasništvu. To se ne bi dogodilo da je premijer znao za izvide."
Cvrtila kaže da je problem u tome što u ZKP-u nema mjesta tumačenju da se u nekim okolnostima dužnosnika poput premijera upozori da je određena osoba "pod mjerama", samo i ništa više ako nije baš nužno otkrivati detalje. Rekao je da je bivši predsjednik Ivo Josipović objašnjavao da bi se to, široko tumačeći zakonski okvir kroz ustavne ovlasti dužnosnika najvišeg ranga, ipak moglo izvući iz zakona. Drugi problem je, kazao je Cvrtila ovo:
"Inače je preveliki broj ljudi u MUP-u i u Odvjetništvu koji znaju da se provode izvidi."
"Naravno da ima onih koje su postavili politički mecene, pa su im onda dužni, znaju da o njima ovise, da nakon njih tamo neće biti... AQli, većina ljudi u sustavu zapravo se jako ljuti kad pojedine istrage, akcije ne uspiju ili kad kasnije to ne doživi sudski epilog", objasnio je.
Cvrtila ne vidi problem u tome što neke istrage traju 10 mjeseci, tako dugo dok DORH prikupi dovolju količinu dokaza da bude siguran da s time može sigurno ići na sud, jer "u nekim državama traju i puno duže kad je riječ o organiziranom kriminalu":
"A ovo jest organizirani kriminal, ali gospodarskog tipa."
