Kako sve skuplji život utječe na rejting stranaka i političara? Imamo nove rezultate CRO Demoskopa koji pokazuju kako u listopadu stoje stranke, a kako političari.
Rejting stranaka
Čak ispred rekordne inflacije građanima je pljačka u INA-i najvažnija tema u zemlji, a to i dalje utječe na rejting vladajuće stranke i premijera, piše RTL.
Iako je HDZ i dalje prvi izbor za gotovo četvrtinu ispitanika ovo je drugi najniži rejting od dolaska Andreja Plenkovića na čelo stranke (listopad 24,4 posto - rujan 24,2 posto). Sličnu potporom kao u rujnu imaju i SDP (listopad 16,7 posto - rujan 16,6 posto) i Možemo! (listopad 10,6 posto - rujan 10,6 posto) - dvije lijeve opcije koje su bile pred raspadom koalicije u glavnom gradu.
Uz blagi pad četvrti izbor je MOST, nešto iznad 9 posto (listopad 9,2 posto - rujan 9,4 posto), pa još jedna desna opcija Domovinski pokret, koji raste u odnosu na rujan (listopad 6 posto -rujan 5,5 posto). Ostale su političke opcije daleko, poput CENTRA (listopad 2,3 posto - rujan 2,2 posto).
Daleko je i HSS (listopad 1,4 posto - rujan 1,8 posto), odbjeglih SDP-ovci koji su postali Socijaldemokrati (listopad 1,4 posto - rujan 1,3 posto) i Fokus (listopad 1,4 posto - rujan 1,6 posto).
Te tri opcije imaju identičan rejting koji je unutar statističke pogreške. Sve ostale opcije su još niže, a prostora za pridobivanje građana ima jer je neodlučnih gotovo 18 posto.
Najpozitivniji političar
Promjena nema na vrhu ljestvice najpozitivnijih političara: i dalje vrh drže dva predsjednika s tim da je Predsjednik Republike Zoran Milanović prvi izbor još od ožujka prošle godine (listopad 16,9 posto - rujan 16,4 posto). U stopu ga prati predsjednik Vlade Andrej Plenković (listopad 14,3 posto - rujan 15 posto) - no i jedan i drugi pozitivne doživljaje izazivaju kod manje od petine građana. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji je u fokusu bio zbog novog sustava odvajanja otpada, zadržao je treću poziciju uz rast u odnosu na rujan (listopad 5,5 posto - rujan4,8 posto).
Prvi put je četvrti izbor vukovarski gradonačelnik i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava (listopad 2,2 posto - rujan 2 posto). Slijedi Miro Bulj (listopad 1,7 posto - rujan 2,2 posto), pa tek onda Peđa Grbin (listopad 1,5 posto - 1,2 posto), pa splitski gradonačelnik Ivica Puljak (listopad 1,4 posto - rujan 1,8 posto).
Ostali su ispod: Nikola Grmoja (listopad 1,3 posto - rujan 0,3 posto), pa jedina žena u top deset Sandra Benčić (listopad 1,2 posto - rujan 1 posto), a onda i predsjednik MOST-a Božo Petrov (listopad 1,1 posto - rujan 0,8 posto). Nitko je i dalje najtraženiji. S potporom od gotovo 30 posto građani šalju snažnu poruku svim aktualnim političarima.
Najnegativniji političar
Baš kao i odabirom najnegativaca, da, da, istih onih koji su na vrhu najpozitivaca. Premijer Plenković uvjerljivi je pobjednik na ovoj neprestižnoj ljestvici; gotovo trećina ispitanika smatra ga najnegativnijim političarom u zemlji (listopad 28,9 posto - rujan 29,2 posto). Slijedi predsjednik Milanović s gotovo 15 posto (listopad 14,6 posto - rujan 13,7 posto), a onda i Milorad Pupovac (listopad 3,1 posto - rujan 4,9 posto).
Četvrti je ministar obrane Mario Banožić kojeg bezuspješno predsjednik Milanović želi smijeniti (listopad 2,9 posto - rujan 1,7 posto), a onda i stari novi partner HDZ-a Hrvoje Zekanović koji je i formalno počeo podržavati vladajuće (listopad 2 posto - rujan 0,3 posto). Slijedi predsjednik Sabora Gordan Jandroković (listopad 1,9 posto - rujan 2 posto), pa Nikola Grmoja (listopad 1,8posto - rujan 0,8 posto).
Zatim slijede Tomislav Tomašević(listopad 1,7 posto - rujan 1,2 posto), pa Ivan Penava (listopad 1,7 posto - rujan 0,4 posto) i Peđa Grbin (listopad 1,6 posto - rujan 2,3posto). Da su negativni svi poruka je 14 posto građana.
Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora
Idemo i na školske ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora. Najbolje i u listopadu prolazi Pantovčak s trojkom (listopad 2,79 - rujan 2,77) s tim da ga najviše ocjenjuju glasači SDP-a (daju muprosjek 3,49), a najlošije HDZ-ovi biračima (daju mu prosjek 2,32), koji očekivano najbolje ocjenjuju Vladu i Sabor. No i izvršna i zakonodavna vlast i dalje su na dovoljan dva (Sabor u listopadu ima prosjek 2,16, a u rujnu je imao 2,20. Vlada u listopadu ima prosjek 2,18, a u rujnu je imala 2,15).
Završavamo sa smjerom kretanja zemlje kojim nije zadovoljno čak 76 posto građana (u rujnu gotovo 80 posto). Njihova je predodžba da idemo u pogrešnom smjeru. Da je smjer dobar smatra 15 posto građana (u rujnu smatralo 13 posto) dok je gotovo deset posto neodlučnih.
Znakovito je i da je optimistična tek polovina birača vladajuće stranke (49,5 posto).
NAPOMENA: Istraživanje je provela agencija Promocija Plus ekskluzivno za RTL od 3. do 6. listopada na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
