Vijest da je čovjeka na Plitvicama napao medvjed zgrozila je i uplašila mnoštvo ljudi u Hrvatskoj. Medvjed je na području Čuljić Krčevina, unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera, napao muškarca rođenog 1960. godine. Čovjek je, srećom, dobio samo lakše tjelesne ozljede.
No, kolike su uopće šanse da vas u Hrvatskoj napadne medvjed? Smeđi medvjed (Ursus arctos) jedina je vrsta medvjeda koja obitava u Hrvatskoj i strogo je zaštićen. Ivica Lolić, ornitolog i poznati hrvatski planinar kaže da su šanse da u šetnji hrvatskim šumama sretnete medvjeda - ravne lutriji.
.png)
"Iz mog iskustva, šanse da čovjek sretne medvjeda u prirodi su vrlo male, gotovo kao lutrija. Možete jednom naići na neku divlju životinju, a možete godinama boraviti u prirodi bez takvog susreta. Medvjedi su najbrojniji u Gorskom kotaru i Lici. Na tim područjima šanse su veće jer je to njihovo prirodno stanište. Južno od Južne Like i Velebita šanse postaju sve manje. Ipak, divlje životinje migriraju pa ih možemo sresti i na drugim mjestima, kao što smo zabilježili slučajeve pojave medvjeda na Krku.
Prošle godine, u susjednoj Sloveniji, naišao sam na odstrijeljenog medvjeda. Prema lokalnim lovcima, odobren im je odstrjel 200 jedinki zbog povećanja populacije. S obzirom na to da granice ne predstavljaju prepreku za medvjede, možemo pretpostaviti da i u Hrvatskoj dolazi do porasta njihove populacije.
Veće su šanse da sretnete medvjeda ako šetate sami i tiho, nego u društvu kada pričate, smijete se i galamite. Medvjedi obično izbjegavaju ljude, kao i ostale zvijeri. Imaju bolji vid i sluh od nas, pa nas lociraju i sklone se prije nego ih uočimo. No, postoje izolirani slučajevi neuobičajenog ponašanja medvjeda.
Životinje se ponašaju različito ovisno o području. Primjerice, medvjedi koji žive blizu prometnica naviknuti su na automobile i manje su plašljivi, dok oni iz udaljenijih područja bježe na zvuk automobila. Nisam stručnjak za velike zvijeri, ovo su moji dojmovi iz osobnog iskustva. Primjerice, kos koji živi u urbanom parku bit će pitom, dok će u ruralnim područjima pobjeći na veću udaljenost kad osjeti čovjeka", kaže Lolić.
"Medvjed je bio dva metra od mene, ledila mi se krv u žilama"
Lolić je, kaže, kroz život imao mnoštvo susreta s divljim životinjama. Jedan susret s medvjedom posebno pamti.
"Imao sam mnoge susrete s divljim životinjama, uključujući vukove, risove, divlje svinje i medvjede. Neki od njih dogodili su se na udaljenosti od samo nekoliko metara. Vukove sam susretao na udaljenosti od nekoliko metara, a čopore na udaljenosti od oko 100. Fotografirajući divlji svijet, često dugo boravim zamaskiran u šumi, najčešće rano ujutro prije zore, kada su šanse za susret s divljim životinjama veće.
Posebno pamtim susret s "žutoglavim" medvjedom s fotografije. Čuo sam disanje iza leđa dok sam sjedio u maskirnom šatoru. Kada sam se okrenuo, medvjed je bio svega dva metra od mene. Iako nisam plašljiva osoba, u tom trenutku sam osjetio kako mi se "ledila krv u žilama". Počeo sam pljeskati rukama i galamiti, a medvjed se povukao nekoliko metara. Podigao je šapu i zamahivao njome te su se nazirale kandže, što je bio znak agresivnosti. Iskoristio sam priliku i snimio nekoliko fotografija. Nakon toga, ponovo sam zagalamio i medvjed je otišao.
Iako je to bio jedan od najopasnijih susreta, uz poštovanje prema medvjedima, smatram da je važno ostati miran i smireno reagirati.
Medvjedi se kreću izuzetno tiho, unatoč svojoj veličini, vjerojatno zahvaljujući jastučićima na šapama i oprezu pri svakom koraku", govori nam.
"Najveće šanse da čovjek sretne medvjeda u prirodi su u Gorskom kotaru i Lici, gdje su medvjedi najbrojniji. No, kao što sam ranije rekao, divlje životinje migriraju, pa ih ponekad možemo susresti na neočekivanim mjestima", dodaje.
Upravo je medvjed najopasnija životinja koju je sreo
Lolić kaže da je upravo medvjed najopasnija životinja s kojom je imao bliski susret.
"Srećem se s raznim opasnim životinjama, uključujući poskoke, medvjedice s mladima, veprove i vukove. Iako svi oni mogu predstavljati opasnost, nikada nisam imao ozbiljnijih problema. Najopasnija situacija bila je susret s "žutoglavim" medvjedom.
Važno je paziti da se ne nađete između medvjedice i njezinih mladunaca. Ako se to dogodi, medvjedica bi mogla reagirati napadom kako bi zaštitila svoje mlade", kaže nam.
Je li pametno bježati od divljih životinja ili se penjati na drvo?
Kao ljudi koji medvjede vide samo na filmu i u zoološkim vrtovima mnogi od nas imaju sulude teorije o ponašanju kada bi sreli medvjeda. Jedna od njih je i bježanje na drvo.
"Penjanje na drvo možda bi pomoglo u slučaju vuka ili divlje svinje, ali medvjedi se penju bolje od ljudi, tako da to vjerojatno ne bi bilo korisno", kaže Lolić.
Koje je najsigurnije doba godine za šetnju prirodom za ljude koji se boje divljih životinja?
"Opasnosti su podjednake tijekom cijele godine, ali možda su medvjedice s mladima i veprovi s mladuncima osjetljiviji u proljeće. Najbolje je ne boraviti sami u šumi i biti glasan kako bi životinje znali da ste u blizini.
Medvjede sam primijetio čak i zimi, tijekom siječnja i veljače, što je neuobičajeno jer bi trebali spavati zimski san. To može biti rezultat toplijih zima bez snijega", savjetuje.
Što čovjek treba nositi sa sobom u prirodu?
"Osobno ne nosim ništa osim fotoaparata, jer nisam lovac. Preporučio bih ljudima da umjesto oružja ponesu fotoaparat. Planinari i šetači mogu ponijeti pirotehnička sredstva, poput petardi, ili sprej za medvjede u slučaju neposredne opasnosti", govori nam.
Je li pametno "praviti se mrtav" u susretu sa životinjom, kao što to kažu u filmovima?
"Iako filmovi često sugeriraju tu taktiku, sumnjam da bih uspio "odglumiti" mrtvog pred agresivnom životinjom. Potrebno je puno hrabrosti za tako nešto, i tko god to uspije, zaslužuje divljenje", zaključuje Lolić.
Lolićevi susreti s divljim životinjama završili su - sjajnim fotografijama. Pogledajte ih u galeriji.
