Most nezavisnih lista je u splitskom Klubu zona, u okviru inicijative "Zeleni vikend" koju provodi, izložio prilike i prijetnje vezane uz kompostiranje biotpada. Obveza je Republike Hrvatske do 2020. godine smanjiti razinu biootpada na odlagalištima za 75 % a razinu recikliranog otpada podignuti sa trenutnih 17% na iznos od 50%.
.png)
Ante Čikotić, Mostov gradski vijećnik istaknuo je da se u Splitu biootpad još ne odvaja, nema sustava njegove prerade niti volje da se pokrene ekološki sustav, a korisne sirovine poput ostataka hrane, voća i povrća ili taloga kave završavaju na gradskom deponiju stvarajući staklenički plin metan, CO2 i mnoge druge zagađivače.
Smrad s Kaprepovca zbog miješanja smeća
Neugodni mirisi s Karepovca upravo su uzrokovani miješanjem smeća, rekao je uz sljedeće podatke: 132 107 tona otpada gravitira odlagalištu otpada Karepovac dok je organski udio otpada u prosjeku 35%. Kompostana mora biti dimenzionirana najmanje za 46 000 t ulaznog materijala godišnje dok su predviđeni kapaciteti gotovo peterostruko podcijenjeni. Naime, prema PGO Grada Splita za razdoblje od 2017-2022 planirana je izgradnja kompostane do 10 000 tona ulaznog materijala.
Čak i ukoliko se uspostavi kompostana u sklopu ''ŽCGO Lećevica'' koja je dimenzionirana na 9 000 tona, Splitu i gradovima u njegovoj okolici ostaje 27 000 tona organskog otpada kojeg se ne reciklira. Za opremanje dvije kompostane manjeg kapaciteta potrebno je za svaku nabaviti strojeve od po 1 000 000 do 1 500 000 EUR. Umjesto toga, dakle nepotrebne dvostruke nabavke opreme, moguće je unaprijediti tehnološke kapacitete jedne, centralne kompostane. Njoj bi pored grada Splita morala gravitirati i okolica s kojom dijeli deponij. Upozorio je još i to da će se za svako odlagalište otpada koje ne uskladi svoje poslovanje do 2020-te plaćati visoki penali. Izvjesno je da bismo svakom godinom neusklađenog gospodarenja otpadom financirali europsku birokraciju sa 110 milijuna kuna godišnje. Tom svotom novca moguće bi bilo kupiti nekoliko novih PET/CT uređaja, opremiti nekoliko kirurških sala, ili udvostručiti, primjerice proračun Hrvatske Zaklade za znanost.
Petrov: U Splitu postoje ljudi koji žele ponuditi drugačiji model
Bivši ministar zaštite okoliša i energetike i saborski zastupnik MOST-a dr.sc. Slaven Dobrović u Splitu nije samo govorio o procesu kompostiranja i koristima te primjeni komposta u poljima, vrtovima i parkovima, nego je prikazao praktične primjere posuda za prikupljanje biootpada kakvi se koriste u Crikvenici i Osijeku. Istaknuo je da je upravo kompostiranje mjera tj. postupanje sa otpadom koje u najkraćem roku, uz najmanja ulaganja, postiže najveće efekte u pogledu recikliranja, smanjenja štetnog utjecaja i postizanja zadanih ciljeva.
Predsjednik Mosta Božo Petrov zaključno je kazao:
- Most od svoga početka okuplja ljude i obrađuje teme koje ističu kvalitetu života i brigu za okoliš i održivi razvoj. Zemlju smo posudili od budućih generacija i naše politike iz područja zaštite okoliša u prvi plan stavljaju održivi razvoj i brigu za našu zemlju. Potpisnici smo deklaracije o Zero Waste konceptu i gospodarenje otpadom vidimo kao priliku za zapošljavanje i smanjenje uvoza sirovina, a ne politiku manipulacije Smećem na trošak građana. U Splitu postoje ljudi koji žele ponuditi drugačiji model koji je održiv i koji neće stvoriti novi Karepovac i danas sam ih došao podržati - kazao je Božo Petrov.
