U Hrvatskoj država na uzdi drži cijene goriva i štiti građane od eksplozije troškova. Bez zamrzavanja naftni bi derivati bili dosta skuplji, pogotovo dizel, koji bi probio granicu od 15 kuna - trenutno ga na benzinskim postajama plaćamo 'samo' 12,3 kune. Građani u drugim europskim zemljama nisu te sreće.
Norvežani su uvijek, i prije aktualne energetske krize, bili pri europskom vrhu s cijenama goriva. I sad je njihova 'košarica derivata' daleko skuplja nego kod nas. Tako litru eurosupera 95 plaćaju više od 17 kuna dok dizel košta gotovo 18 kuna. Za usporedbu, prije tri godine 95-icu su plaćali 12,35 kuna, piše tportal.
Njihovi susjedi Šveđani mogu se trenutno 'pohvaliti' najskupljim dizelom u Europi. Na benzinskim postajama litra ih košta čak 19,58 kuna dok benzin plaćaju 15,66 kuna. Švedski vozači za spremnik dizela od 50 litara moraju izdvojiti čak 980 kuna, što je za 360 kuna više nego kod nas.
Njemačka vlada je do početka rujna subvencionirala cijene goriva. Zatim je digla ruke i prepustila sve tržištu. Cijene su zbog toga osjetno skočile na trenutnih 15,21 kunu za litru benzina i 16,22 kune za dizel.
U našem bližem okruženju najjeftinije gorivo troše Crnogorci. Kod njih benzin košta 9,94 kune, a dizel 11,67 kuna.
Kad se uspoređujemo s ostalim susjednim državama, gorivo je povoljnije kod nas. Slovenci plaćaju litru benzina 10,65 kuna, a dizela 12,68 kuna. U Srbiji je još skuplje, benzin košta 11,29 kuna, a dizel 13,93 kune, što je za 1,6 kuna skuplje nego kod nas. Vozači u Bosni i Hercegovini plaćaju benzin 10,92 kune dok dizel toče za 12,42 kune.
