Šteta, da plovi mogla je biti povijesni raritet prvoga reda. Tko se danas u Europi i svijetu može pohvaliti da ima brod, pače – jahtu, na kojoj su moćni europski carevi dogovorili početak Prvog svjetskog rata? Nitko, osim Hrvatske.

Ali, ništa od toga. Štono bi se pučki reklo, nije žvaka za seljaka. Nedaleko od Splita, u kojem je provela veći dio svog nevjerojatnog životnog vijeka, uz sam rub ribarske luke u Brižinama, od države, javnosti i povjesničara na vezu stoji (čami?) čuvena „Istranka“. Kulturno je dobro RH, ali od toga nema neke velike vajde.

Ministarstvo kulture godišnje izdvaja neku sitnu lovu, ali to ni blizu nije dovoljno da bi „Istranka“ dobila zasluženi status, piše maxportal. Takav status podrazumijeva potpunu obnovu jedinog preostalog broda goleme flote Austrougarskog carstva koja je nestala u vihoru povijesti.

Da nije entuzijazma zaposlenika Hrvatskog pomorskog muzeja na Gripama, vjerojatno bi ležala negdje na dnu mora. U Brižinama ovaj brod nevjerojatne povijesti stoji uz operativnu obalu, zaštićen od kiše i valova. Radi se preventivna zaštita trupa koji je u iznenađujuće dobrom stanju s obzirom da je izgrađen davne 1896. godine.

Za one koji ne znaju, ovaj 44 metra dugi brod obitelji Habsburg građen je od prvoklasnog češkog čelika.

Slavna povijest “Istranke” uglavnom je znana i nebrojeno puta ispisana. No, valja podsjetiti na neke crtice iz osobne karte broda. Prema nekim povijesnim izvorima, prije početka Prvog svjetskog rata na “Istranci”, usidrenoj ispred dvorca Miramare u Trstu, sastali su se njemački car Vilim i Franjo Ferdinand. Navodno su u salonu broda dogovarali kakve vojne poteze izvesti ako dođe do velikog rata, a sve je upućivalo na to da je sukob neizbježan.

Također, na “Istranci” je prvi put na Jadranu upotrijebljena bežična radiotelegrafija. Nakon sarajevskog atentata, na palubi „Istranke“ prevezeni su posmrtni ostaci prijestolonasljednika Ferdinanda i supruge mu Sofije. Malo je poznato da je „Istranka“ bila i zapovjedni brod Jugoslavenske ratne mornarice od 1954. do 1958. godine.
S obzirom da vrlo brzo kreću građevinski radovi na proširenju ribarske luke u Brižinama, strahuje se za daljnju sudbinu broda od prvorazrednog značenja za hrvatsku i europsku povijest.

U vrijeme kada Hrvatska preuzima vođenje Europskom unijom, valja postaviti pitanje zašto resorna ministarstva ne pokazuju više brige za „Istranku“ koja je prepuštena tek entuzijazmu djelatnika Pomorskog muzeja u Splitu. Zašto Ministarstvo kulture, a s obzirom na povijesno doista monumentalni značaj broda, nije apliciralo na europske fondove s kojima bi se „Istranka“ mogla obnoviti? Ako bi je se dovelo u plovno stanje, bila bi to najljepša jahta Europe. Ne samo to, bila bi izvanredan brod i za potrebe državnog protokola Hrvatske, ali i Europske unije. Zašto ne, takvo nešto nitko u Europi i svijetu nema. Imamo mi, ali ne cijenimo.

Da je „Istranka“ kojim slučajem u Italiji ili Francuskoj, odavno bi plovila i promicala pomorsku slavu neke od tih država.


3 KOMENTARI

  1. Nije li 1-sv.rat počeo poradi ubojstva prijestolonasljednik a Ferdinanda u Sarajevu ,a ne nikakvim dogovorom,ako je vlasništvo Harsbugovaca nek se oni o njemu brinu,Austrija nije daleko i imaju love.

  2. Nitko ne brine o nemoćnim ljudima zašto bi o brodu .Možda neki mali poduzetnik proda pod staro željezo.Sve je tu naopako,netko nema za život ,a neki ne znaju kud s novcem .Mogli bi oni nešto dati za povijest i pamćenje ionako su sve povijesne istine polovične ili su laži zato što ih pišu pobjednici.Kad to ljudi shvate ratova neće biti!!!

Comments are closed.