Europa kreće u jačanje obrambene sposobnosti, jednoglasan je zaključak sastanka Europskog vijeća održanog prije dva dana. Zaključak o potpori Ukrajini u borbi za pravedan i trajan mir nije podržala samo Mađarska. Plan je da se uspostavi poseban financijski instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za ulaganje u obranu.
Koliko Europa može pomoći Ukrajini u obrani od ruske agresije nakon što je SAD obustavio vojnu pomoć? Kako odluke i izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa utječu na sukob Rusije i Ukrajine, ali i na Europsku uniju? O tome su u Studiju 4 govorili zastupnici u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier i Gordan Bosanac.
"EU više ne može računati na SAD kao stateškog partnera"
- Europska unija od početka je stala na stranu žrtve ove agresije i pomogla Ukrajini da se obrani od ruske agresije. Ovaj zaključak potvrđuje i dalje taj smjer bez obzira na promjene na međunarodnoj sceni, prvenstveno na promjene stanara u Bijeloj kući. Mađarska tu nije bila dio tog zaključka, ali ostala je u tome izolirana. Dvadeset i šest država članica i dalje snažno podržava Ukrajinu. Traži se isto tako da dođe do prekida vatre, da dođe i do trajnog mira u smislu da ne bude to samo jedan interval, jedna pauza do neke nove agresije, nego da se doista postave temelji za dugoročan i pravedan mir, rekao je Stier.
Bosanac smatra kako je postalo jasno da EU više ne može računati na SAD kao na strateškog partnera.
- Mi smo sada pred jednim periodom kada ćemo novac, umjesto da izdvajamo u razvoj, zdravstvo, u borbu protiv krize stanovanja, morati preusmjeravati u vojnu industriju. I mislim da je loša vijest za Europsku Uniju, rekao je za HRT, te dodao kako je EU trenutno treća sila što se tiče izdvajanja za obranu.
- Dosta je zabrinjavajuće da će se dopustiti da sredstva za kohezijsku politiku, a mi u Hrvatskoj znamo šta je kohezija i kohezijski EU fondovi, koliko su nam pomogli u razvoju zemlje, da će se čak i ta sredstva moći usmjeravati prema obrambenoj industriji, istaknuo je Bosanac.
Vojska EU
Kad je riječ o zajedničkoj vojsci Europske unije, Bosanac smatra kako do toga neće doći tako skoro.
- Bilo bi dobro da EU jednog dana ima svoju vojsku, ali do toga neće doći tako skoro zbog arhitekture EU i zbog mogućnosti blokada koje su na tom putu. Da bi došlo do Europske vojske potrebno je promijeniti temeljne dokumente Europske unije, potrebno je bilo mijenjati ustave nacionalnih zemalja, a u nekima čak i imati referendume, istaknuo je.
Stier kaže da je pitanje obrane i sigurnosti u nadležnosti nacionalnih država, ne u europskoj nadležnosti.
- Države članice su te koje moraju brinuti o vojnim pitanjima, o obrambenim pitanjima, ali to ne znači da Europska unija ne može tu omogućiti lakše financiranje tog obrambenog proračuna i omogućiti i olakšati bolje korištenje tih sredstava kroz neke zajedničke projekte između država članica kako bi i ono što se izdvaja bilo bolje iskorišteno, rekao je, te dodao kako "Europska unija nije stvorena kao jedan geopolitički subjekt da vodi ratove. Ona je stvorena nakon Drugog svjetskog rata kao jedan mirovni projekt da ne dođe do ratova između članica Europske unije koje su ratovale u Prvom i Drugom svjetskom ratu".
- Ono što se dogodilo u zaključcima Europskog vijeća, što mora se notirati, je početak izgradnje mogli bismo reći jednog europskog stupa unutar NATO-a. Dakle, da članice Europske unije, koje su ujedno i članice NATO-a, prije sastanka NATO saveza, između sebe dogovore zajednički europski stav i na taj način nastupe na sastancima NATO saveza. NATO će ostati i ne smijemo mi devalvirati važnost tih transatlantskih odnosa. Naravno da je Ukrajina danas primarna tema i vrlo važna, ali za nas u Hrvatskoj prioritet je mir i sigurnost u našem susjedstvu, istaknuo je Stier za HRT.
SAD-u glavna prijetnja Kina
Osvrnuo se i na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa.
- Pratiti svaku njegovu izjavu ponekad je doista teško. Trumpova administracija, očito želi da dođe što prije do prekida vatre jer ona drugačije doživljava Rusiju nego što se to doživljava i percipira u Europi. Ruska agresija na Ukrajinu, naravno za Ukrajinu, je egzistencijalna prijetnja. U pitanju je opstojnost same države. Za Europu to je glavna prijetnja sigurnosnoj arhitekturi Europe. Za Ameriku, Rusija više nije prijetnja kao što je bila za vrijeme hladnog rata, kada su se oblikovali transatlantski odnosi. To je sada za njih jedan regionalni konflikt, kao što je regionalni konflikt na Bliskom Istoku. I u jednom i u drugome, Trumpova administracija želi prekid vatre, zato što želi sve svoje resurse zapravo uložiti u ono što oni sada percipiraju kao glavnu prijetnju, a to je Kina, istaknuo je Stier.
