Prosinac u Hrvatskoj nije samo mjesec darova i lampica. To je mjesec u kojem se potrošnja ubrza do razine koju ostatak godine rijetko vidi – i mjesec koji, gotovo po pravilu, ostavlja trag u siječnju. Taj trag ne vidi se samo u izvodima i minusima, nego i u navikama: što se odgađa, što se reže, a što se kupuje tek kad krene sezonsko sniženje.
Kad se govori o blagdanskoj potrošnji, najčešće se spominju fiskalizirani računi i promet u trgovini. I tu već kreće prva zamka: velika brojka ne znači nužno da su ljudi kupili značajno više – može značiti da su iste košarice jednostavno skuplje.
.png)
Najplastičniji primjer dolazi iz službenih podataka Porezne uprave za prosinac 2023.: ukupno je fiskalizirano gotovo 3,2 milijarde eura za sve djelatnosti, a od toga je sama trgovina činila oko 78,78% (oko 2,5 milijardi eura). U istom mjesecu izdano je 191,2 milijuna računa. I ključna usporedba: iznos računa rastao je oko 18,6%, dok je broj računa rastao tek oko 1,3%.
Prevedeno: plaćali smo osjetno više, ali nismo nužno kupovali osjetno više.
To je bitna rečenica za razumijevanje siječnja. Jer siječanj "kažnjava" ne samo količinu kupnje, nego i činjenicu da je kupnja bila skuplja.
Prosinac 2025.: 2,5 milijardi u maloprodaji i jedan dan koji "odradi" petinu tjedna
U prosincu 2025. Hrvatska gospodarska komora procijenila je da bi prosinačka potrošnja u maloprodaji mogla dosegnuti oko 2,5 milijardi eura. Do 23. prosinca, prema njihovim podacima, ostvareno je oko 2,02 milijarde eura prometa.
A onda dolazi brojka koja najbolje opisuje predblagdanski špic: samo 23. prosinca 2025. fiskalizirano je više od 6,1 milijun računa u ukupnom iznosu većem od 140,7 milijuna eura. To je dan u kojem se potroši znatan dio prosinačkog budžeta – i dan nakon kojeg je iluzija kontrole često gotova. Jer sve što je kupljeno "još samo danas" kasnije se plaća "još samo ovaj mjesec".
HGK ističe da je u posljednja tri mjeseca 75% građana kupovalo na specijaliziranim internetskim stranicama, a među mladima (16–29) čak 94%. To mijenja način kupnje (više impulsa, više uspoređivanja, više dostava), ali ne uklanja osnovni obrazac: prosinac je mjesec širenja potrošnje, a siječanj mjesec zbrajanja posljedica.
Posebno jer zimska sezonska sniženja kreću već 27. prosinca, a pravila nalažu da trgovci moraju jasno istaknuti najnižu cijenu u posljednjih 30 dana te sniženu cijenu. To je dobra zaštita potrošača – ali i podsjetnik kako se potrošnja često prelije: dio kućanstava već krajem prosinca kupuje "na popustu", ali s financijama koje su već rastegnute.
Što statistika kaže o siječnju: potrošnja se, nakon blagdana, u pravilu povuče
Državni zavod za statistiku pokazuje tipičan obrazac: prosinac je snažan, siječanj hladniji.
Na godišnjoj razini, prosinac 2024. bio je realno jači od prosinca prethodne godine (oko +6,5%). Siječanj 2025. je također na godišnjoj razini rastao (oko +4,4%). Ali kad se gleda prijelaz mjesec na mjesec, siječanj je realno slabiji od prosinca: sezonski i kalendarski prilagođeni pokazatelji ukazuju na pad od oko -1,4% u siječnju 2025. u odnosu na prosinac 2024.
To je važna nijansa: čak i kad ukupno gospodarstvo i maloprodaja rastu, nakon blagdanskog vrhunca dolazi spuštanje. Zato je razumno očekivati da će i siječanj 2026. ponovno donijeti „stezanje“ – ne nužno kao dramatičan slom, nego kao povratak u realnost kućnog budžeta.
Kad se govori o utjecaju na život u siječnju, presudno je pitanje: iz kojih izvora je prosinačka potrošnja financirana?
HNB navodi da su na kraju rujna 2025. krediti kućanstvima iznosili 26,8 milijardi eura, a gotovinski nenamjenski krediti oko 10,0 milijardi eura. U ožujku 2025. HNB je naveo da su depoziti kućanstava oko 40,0 milijardi eura, a krediti kućanstvima oko 25,0 milijardi eura. Na papiru to izgleda kao "imamo štednju". U praksi, to često znači: dio kućanstava ima ozbiljan jastuk, a dio nema gotovo ništa. I upravo taj dio najlakše sklizne u minus i kartice.
U istom kontekstu, HNB je ranije naveo da je nakon promjena oko prekoračenja (prelazak s prešutnih na dopuštena) od oko 1,7 milijuna potrošača koji su dobili ponude banaka, nešto više od 560 tisuća ugovorilo dopušteno prekoračenje. To je broj koji govori da je "minus" i dalje raširen alat – samo formaliziraniji.
Problem s minusa i karticama nije samo kamata. Regulatorna pravila tretiraju te obveze kao stalni teret. Primjerice, HNB-ovi kriteriji kreditiranja propisuju način računanja mjesečnog troška otplate za prekoračenja i dug po karticama (u pravilu kao postotak prosječno iskorištenog iznosa). U prijevodu: što dulje ostajete u dugovima iz prosinca, to više "rezervirate" dio budućih prihoda – i to se onda osjeti baš u siječnju, kad se očekuje reset. Istraživanje MojPosao navelo je da 74% zaposlenih očekuje božićnicu, u prosjeku oko 464 eura. To je snažan amortizer za dio ljudi – ali ostaje važna činjenica: četvrtina zaposlenih u taj "prosinački sprint" ulazi bez tog dodatka.
Usporedbe radi, DZS je za listopad 2025. objavio prosječnu neto plaću od 1.470 eura. Tko ima božićnicu, prosincu se može pristupiti kao "mjesecu iznimke". Tko je nema, prosinac je često mjesec kompromisa: darovi i troškovi se rješavaju kroz odgodu, rate, minus ili rezanje na nečem drugom. I taj se rez najčešće dogodi u siječnju.
Kako izgleda siječanj u stvarnom životu: Tri najčešća scenarija
1) Kućanstva s rezervom (štednja + božićnica)
Siječanj je "neugodan", ali bez drame. Kupuje se manje, no računi prolaze. Ovdje se često u siječnju koristi sezonsko sniženje – ali selektivno.
2) Kućanstva bez dodataka i bez štednje
Siječanj postaje mjesec odricanja: smanjuju se izlasci, odjeća, veće kupnje se odgađaju. Često se kupuje samo nužno, a "pametna kupnja" se svodi na prehranu i režije.
3) Kućanstva koja su prosinac financirala dugom
Ovdje siječanj najviše boli. Ne zato što nema novca – nego zato što postoji obveza koja ga unaprijed pojede. Siječanj tada nije "mjesec novog početka", nego mjesec gašenja požara.
Hrvatska prosincu pristupa emotivno, a financijama operativno. To je ljudski – ali skupo. I zato svake godine iznova gledamo isti obrazac: prosinac puni blagajne, siječanj puni minuse. Najpoštenije je reći ovako: blagdani su realni trošak. Ako se trošak ne planira unaprijed, on se naplati poslije – s kamatom, stresom i osjećajem da nova godina počinje "u deficitu".
Što se može napraviti već sada: 7 konkretnih koraka za siječanj 2026.
- Napravite "obračun prosinca" u tri stavke
Hrana i kuća / darovi i izlasci / dug (minus i kartice). Dok to ne napišete, siječanj će vas tjerati da pogađate. - Najprije zatvarajte najskuplji dug
Ako ste u minusu ili vrtite dug na kartici, prioritet je smanjiti upravo to. Popust od 30% nije popust ako ga plaćate kamatom. - Sniženja koristite samo uz provjeru "najniže cijene u 30 dana"
Pravilo postoji s razlogom. U siječnju je najbolje kupovati ono što biste kupili ionako – samo pametnije. - Prehrana je najbrži prostor za uštedu bez pada kvalitete života
Inventura hladnjaka i plan obroka tjedan dana unaprijed često donose više uštede nego „velike odluke“ koje se nikad ne provedu. - Ako imate božićnicu – tretirajte je kao raspoređeni budžet, ne kao bonus
Dio pokrije darove, dio zatvori dugove, dio ide u rezervu. Bonus koji nestane u dva vikenda postane siječanjski problem. - Ako nemate božićnicu – izbjegnite "darivanje iz srama"
Najskuplja stvar je kupnja motivirana pritiskom. Siječanj će pokazati koliko je taj pritisak bio skup. - Najbolja blagdanska odluka za 2026. donosi se u siječnju 2026.: "fond prosinca"
Mali mjesečni iznos kroz godinu često je razlika između prosinca bez stresa i siječnja bez minusa.
Siječanj nije hladan zato što je zima – nego zato što je račun
Blagdanski "rekordi" lijepo zvuče u naslovima, ali život se ne mjeri rekordima nego time kako izgleda mjesec nakon njih. Brojke iz fiskalizacije i statistike pokazuju ono što većina kućanstava zna iz iskustva: prosinac je ubrzanje, siječanj je vraćanje u brzinu koja se može izdržati.
I zato je najvažnija poruka jednostavna: blagdani nisu problem – problem je kad ih plaćamo tek nakon što prođu. Ako se siječanj 2026. želi dočekati bez financijskog mamurluka, jedina realna strategija je ona dosadna: planiranje, razdvajanje želja od mogućnosti i zatvaranje dugova prije nego što dug zatvori vas.
