Prije nekoliko dana je započinje proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica na području Republike Hrvatske.
Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55 000 slučajeva u ljudi godišnje.
Bjesnoća je do 2014. potvrđena na području cijele zemlje s iznimkom jadranskih otoka
Na području Republike Hrvatske potvrđen je bio silvatični oblik bjesnoće. Oboljelu populaciju najvećim dijelom čine divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes) koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. U domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija) te nepoštivanja, od strane vlasnika, zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa).
Bjesnoća je do 2014. potvrđena na području cijele zemlje s iznimkom jadranskih otoka. Najveća učestalost pojave bolesti bila je zabilježena na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Splitsko-dalmatinske županije te na području grada Zagreba. Prije početka provedbe oralne vakcinacije lisica 2011. godine, prosječan broj potvrđenih slučajeva bjesnoće u životinja iznosio je 650 do 800 godišnje.
Provedba oralne vakcinacije lisica rezultirala je padom broja slučajeva bjesnoće u populaciji životinja te je posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen 2014. godine!
Iako od 2014. godine nema slučajeva bjesnoće u zemlji, uzimajući u obzir globalizaciju te mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, važno je kontinuirano podizati svijest javnosti o značaju i opasnosti ove bolesti. Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije (nemogućnost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti, te ukoliko je potrebno i primanja posteskpozicijske antirabične zaštite ljudi) završava smrtno.
Vjerojatnost ekspozicije čovjeka virusu bjesnoće izravno je povezana sa stupnjem i blizinom inficiranih životinja s ljudskim naseljima. Zbog zajedničkog suživota sa životinjama urbana bjesnoća predstavlja značajnu i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i onim skupinama ljudi koji su profesionalno ili na drugi način izloženi riziku kontakta s bijesnim životinjama (npr. veterinari, lovci, turisti). Negativna epidemiološka situacija u odnosu na bjesnoću odražava se i na cjelokupnu socijalno-ekonomsku sliku Hrvatske
Kontrola bjesnoće – Oralna vakcinacija lisica
Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem imuniteta na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće. Značaj provedbe ove mjere prepoznat je na razini EU koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica, a čime su ostvareni svi preduvjeti za sufinanciranje istoga. Tako se od samog početka financiranje svih aktivnosti provodi na način da 75% sredstava podmiruje EK, a 25% troškova plaća se iz Državnog proračuna.
Mjera se provodi dva puta godišnje
Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.
Mamce polažu zrakoplovi
U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka.
Iz zrakoplova se, pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom, izbacuje jedan po jedan mamak na slijedeći način:
Na jednom km2 zrakoplov napravi dvije paralelne linije leta, međusobne udaljenosti 500 m
25 mamaka polaže se na površini od 1 km2, čime se osigurava udaljenost između dva mamka od 80 m.
Tijekom 2020. godine oralna vakcinacija lisica provodi se na cijelom području Republike Hrvatske, izuzev jadranskih otoka te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaka tj. 2.665.850 godišnje, prenose na stranicama Veterinarstva.hr.
