Nakon smrti novinara Vladimira Matijanića, novinarka i njegova životna partnerica Andrea Topić objavila je da hitna pomoć nije htjela hospitalizirati Matijanića. Rekla je kako nisu reagirali ni hitna infektološka ambulanta niti dežurni liječnik, te da je dva dana prije Matijaniću u bolnici rečeno kako je u Hrvatskoj nestašica lijeka za sprječavanje težih posljedica covida koji se daju pacijentima kao što je on. O ovom slučaju u Dnevniku N1 govori bivši ministar zdravstva Mirando Mrsić.
Matijanić je imao upalu pluća i upalu srčanog mišića nakon infekcije koronavirusom.
“Te se upale javljaju nakon infekcije koronom i zahtijevaju bolničku skrb – agresivnu, da se spasi život. On bez hospitalizacije nije imao šanse da savlada koronu. Šanse bi u bolnici imao, ali ne može se gatiti kolike – ovako šanse nije imao.
Da je Hitna koja je došla u kućnu posjetu odvela Matijanića u Hitni prijem, snimili bi EKG, pluća… Ovako je bilo nemoguće dijagnosticirati promjene koje su se događale. Da se slušao pacijent, znalo bi se da on ne tolerira nikakav napor, pacijenta bi se moralo hospitalizirati i pokušati mu spasiti život”, kazao je Mirando Mrsić.
Počeli smo robovati telefonskoj medicini
“Epizoda s gušenjem i nedostatkom zraka koja je prošla bila je alarm da ga treba što prije dopremiti u neku medicinsku ordinaciju.
Počeli smo robovati telefonskoj medicini – a preko telefona ne možete vidjeti stanje. Pacijent nije broj, nije netko s druge strane slušalice… Trebalo je drugačije postupiti. Odvesti ga na hitni prijem, pregledati…
Danak moderne medicine je da smo počeli robovati slikama, strojevima, nalazima, a ne pacijentima. Čuje se – onaj na tom krevetu s tom slikom krvnom – a ne gleda se pacijent. Pacijent je prvi, u fokusu liječnika, kako bi se što prije dijagnosticiralo i izliječilo. Štamparov model u kojem je pacijent na prvom mjestu razrušava se od devedesetih, ali se ipak i dalje održava”, kazao je Mrsić.
Građani imaju sve manje povjerenja u zdravstveni sustav
Naglasio je kako je najgore što bi se moglo dogoditi da krene hajka na zdravstvene djelatnike.
“Potrebno je mijenjati način na koji sustav funkcionira. Sustav se sada bazira na tome da telefonski nazovete liječnika, iznesete simptome, pa se odlučuje jeste li za hospitalizaciju ili ne. Štamparov model je takav da se pacijenta pregleda bilo gdje – u kućnoj posjeti, ordinaciji obiteljske medicine, hitnoj službi i potom procijeni njegovo stanje. Građani imaju sve manje povjerenja u zdravstveni sustav, a to nije dobro ni za njih, ni za medicinu, za struku”, zaključio je Mrsić.
