Na današnji dan 1921. godine preminuo je Antun Lučić
Na današnji dan, prije 104 godine, u Washingtonu je preminuo Antun Lučić, svjetski poznat kao Anthony Francis Lucas, hrvatski inženjer koji je svojim otkrićima promijenio tijek povijesti i zauvijek obilježio razvoj moderne naftne industrije.
Rođen 9. rujna 1855. u Splitu, Lučić je rano pokazivao sklonost prema tehnici. Studirao je strojarstvo na Politehničkom institutu u Grazu, gdje je, prema zapisima, dijelio klupu i s Nikolom Teslom. Nakon službe u austro-ugarskoj mornarici, emigrirao je u Sjedinjene Američke Države, gdje se vrlo brzo afirmirao kao vrhunski stručnjak u području rudarske i bušačke tehnologije.
Povijesni trenutak zbio se 10. siječnja 1901. na brdu Spindletop u Teksasu. Ondje je Lučić vodio bušenje nafte koje je rezultiralo spektakularnim probojem – iz zemlje je izbio gejzir nafte visine 60 metara, s kapacitetom koji je nadmašio sve dotadašnje rekorde. Taj događaj označio je početak naftne groznice u Teksasu i otvorio put stvaranju svjetskih naftnih divova.
Preminuo je u Washingtonu
Osim što je otkrio golema nalazišta, Lučić je ostavio neizbrisiv trag i svojim tehničkim inovacijama. Razvio je sustav ventila i tzv. "božićno drvce" za kontrolu naftnih bušotina, a njegovi sigurnosni mehanizmi i danas se smatraju temeljem naftne tehnologije.
Posljedice njegova otkrića bile su golemo povećanje industrijske proizvodnje, ubrzani razvoj američkog Juga i dramatične promjene u svjetskom gospodarstvu. Samo godinu dana nakon Spindletopa, u tom je području niknulo više od 600 naftnih kompanija, a gradić Beaumont narastao je od nekoliko tisuća do desetaka tisuća stanovnika.
U Sjedinjenim Državama Lučić je prepoznat kao pionir. U njegovu čast podignut je obelisk, osnovana medalja koja i danas nosi njegovo ime, a škole i ulice krste se po njemu. U domovini, međutim, njegovo ime još uvijek ne uživa pažnju koju zaslužuje, iako je riječ o jednom od najznačajnijih hrvatskih umova u svjetskoj znanosti i industriji.
Antun Lučić preminuo je 2. rujna 1921. u Washingtonu. Danas, više od stoljeća kasnije, njegova ostavština živi u svakoj bušotini i svakom naftnom polju širom svijeta, a sjećanje na njega podsjeća da i iz malog dalmatinskog grada može poteći ideja koja mijenja svijet.
