Utorak je donio iznimno visoke temperature zraka za dio godine, mada ne i rekordno visoke ako promatramo datumske vrijednosti. Naime, nakon duže vremena u dijelu Dalmacije zabilježen je vruć dan, a to je onaj u kojem je najviša dnevna temperatura jednaka ili viša od 30,0°C.
Prema podacima DHMZ-a, u Hvaru je danas službeno izmjereno 30,2°C, 30°C je bilo u Pločama i Šibeniku. Resnik je mjerio 29°C.
| 1 | Hvar (Croatia) | 30.2 °C |
| 2 | Ploce (Croatia) | 29.5 °C |
| 3 | Sibenik (Croatia) | 29.3 °C |
| 4 | Split / Resnik (Croatia) | 28.9 °C |
| 5 | Senj (Croatia) | 28.6 °C |
| 6 | Zadar / Zemunik (Croatia) | 28.5 °C |
| 7 | Rijeka / Kozala (Croatia) | 28.4 °C |
| 8 | Komiza (Croatia) | 28.3 °C |
| 9 | Makarska (Croatia) | 28.3 °C |
| 10 | Zadar Puntamika (Croatia) | 28.2 °C |
Prema podacima mreže postaja Pljusak.com, najtopliji dio zemlje bilo je šibensko zaleđe gdje su temperature rasle do vrućih 31°C. Današnje vrijednosti blizu su rekordno visokih za datum, no toplije je bilo krajem rujna 2012.
Nakon vrlo toplog i vrućeg dana uslijedila je topla večer. Iza 22 sata na cijeloj obali na otocima temperature su od 20 do čak 25°C, a u Zagori do 20 do 25°C. Visoke temperature zraka tijekom dana i večer možemo povezati s burom koja je imala fenski učinak.
Iako se i u ostatku tjedna očekuje natprosječno toplo, već od sutra temperature će biti oko 3 stupnja niže od današnjih.
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
