Gost emisije Razgovor s razlogom na HRT-u bio je arhitekt i akademik Nikola Bašić, koji je govorio o stanju hrvatskog prostora, turizmu, investitorskom pritisku i konceptu koji naziva “arhitektura pripadnosti”. Upozorio je da Hrvatska dolazi do točke loma te da bi, nastavi li se sadašnji model razvoja, mogla izgubiti kontrolu nad vlastitim prostorom.
Bašić pod pojmom “arhitektura pripadnosti” podrazumijeva arhitekturu koja izražava identitet prostora i zajednice u kojoj nastaje. Ona, kaže, ne smije biti samo tehnički ili autorski projekt, nego proces u kojem sudjeluju i ljudi.
.png)
“Arhitektura mora uključivati ljude. Ne smije biti samo materijalna definicija prostora, nego nešto u čemu oni koji su je stvarali postaju dio tog prostora”, istaknuo je. Zalaže se za participativni pristup u kojem arhitektura nije rezultat diktata autora ili investitora, nego zajedničkog stvaranja.
Protiv slijepog praćenja trendova
Govoreći o globalnim trendovima, Bašić poručuje da novosti treba prihvaćati, ali ne i nekritički preuzimati. Strane ideje, kaže, treba “prevesti” na vlastiti jezik i prilagoditi lokalnom kontekstu. Ističe i da je identitet dinamičan te da se ne može promatrati kao nepromjenjiva kategorija. On se stalno oblikuje u odnosu na druge.
Bašić ocjenjuje da Hrvatska ima ozbiljan estetski i etički problem u upravljanju prostorom. Umjesto planskog razvoja, svjedočimo, kaže, širenju kaotičnih urbanih i prigradskih zona bez identiteta i međusobne povezanosti. “Nemamo viziju prostora. Strategija imamo previše, ali one same po sebi pokazuju koliko su besmislene. Ono što nedostaje jest jasna nacionalna ideja o prostoru”, rekao je. Dodaje da nijedna politička stranka u Hrvatskoj nema jasno artikuliranu prostornu politiku u svom programu.
Investitorsko planiranje i sporni zakoni
Posebno upozorava na, kako kaže, “investitorsko planiranje”, u kojem kapital i politika zajednički oblikuju prostor. U tom kontekstu kritizira i prijedloge tzv. Bačićevih zakona.
Struka je, podsjeća, tražila da se njihovo donošenje uspori i dodatno razradi, no prijedlozi su ignorirani. Problem vidi u nejasnim i nedovoljno preciznim definicijama, koje ostavljaju prostor za manipulaciju, kao i u mogućnosti da Ministarstvo preuzima projekte mimo lokalne vlasti.
Turizam da, ali u zajednici
Bašić naglašava da Hrvatska snažno ovisi o turizmu, ali se protivi modelu ekskluzivnih turističkih zona na najvrjednijim prirodnim lokacijama. “To su često pseudoturističke zone u kojima se pod egidom turizma zapravo grade nekretnine”, upozorava.
Smatra da bi smještajne kapacitete trebalo razvijati unutar gradova i naselja, kao dio žive zajednice, a ne izdvojeno. Time bi se, kaže, omogućila razmjena kultura i podigao standard lokalnog stanovništva. Upozorava i na snažan nekretninski pritisak koji prostor pretvara u investicijsku robu. “Ako ovim tempom nastavimo, postat ćemo stranci u vlastitoj zemlji”, poručio je.
Rješenje vidi u pametnoj politici koja će poticati razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i obnovu zapuštenih kulturnih krajolika. Takav model, smatra, može istodobno jačati turizam, demografiju i lokalno gospodarstvo. “U ono što smo zapustili moramo vratiti kulturu. To je budućnost hrvatskog turizma i razvoja prostora”, zaključio je akademik Bašić, prenosi Telegram.
