„Pratio sam poruke i simbole koji su se tamo pojavili i mogu reći jedno – to nije bio prosvjed protiv fašizma. Bio je to prosvjed protiv hrvatske države, s jasnim projugoslavenskim tonom, možda čak i radikalnijim“, rekao je Anušić nakon sastanka ministara obrane država članica EU-a.
Kao razlog za takvu ocjenu naveo je transparente i istaknute poruke, među kojima i one napisane na ćirilici.
S druge strane, organizatori i sudionici prosvjeda poručili su kako fašizam vide u svakodnevnim pojavama – od napada na radnike i dostavljače druge boje kože, do izvikivanja pozdrava „Za dom spremni“ u parlamentu bez sankcija, kao i u prijetnjama nacionalnim manjinama na ulicama.
Prosvjed je tako, osim političkih reakcija, otvorio i širu raspravu o društvenoj klimi, toleranciji i granicama političkih simbola u javnom prostoru.
