Mostov gradski vijećnik Ante Bradarić-Šljujo, na svojoj službenoj Facebook stranici naveo je prijedloge za unapređenje života u Splitu uslijed pandemije koronavirusa.
- Više od mjesec dana grad Split je paraliziran zbog pandemije korona virusa. Brojni poduzetnici trpe ogromne štete, upitna je turistička sezona, ljudima je ograničeno kretanje...U ovakvim ekstremnim uvjetima na vidjelo izađu sve dobre i loše odluke u vođenju grada. Kojih je po vama više?
7. travnja Grad Split je predstavio paket mjera za suzbijanje krize prouzročene korona virusom. Glavni ciljevi donesenih mjera moraju biti ODRŽIVOST I SOLIDARNOST. Pronalazite li ih u donesenim mjerama?
Grad Split ima na svom području 3.130 obrta i 7.506 poduzetnika u kojima rade zaposlenici u većini realnog sektora Grada Splita. Oni su ovom karantenom i ograničavanjem rada najpogođeniji. Za funkcioniranje grada su jednako važni kao i javni sektor i posebnu pažnju treba usmjeriti k održivosti funkcioniranja njihovih gospodarskih aktivnosti. Solidarno bi bilo optimizirati javnu upravu. Pomalo je neugodno imati preko 500 zaposlenih u Banovini na punoj plaći dok realni sektor trpi ogromne udarce. Gotovo kompletna državna javna uprava je zbog straha od zaraze digitalizirana u samo par dana što je izazvalo “lažno čuđenje” kod ljudi jer već godinama svi dobro znamo da je bespotrebno satima čekati u redu da bi ti netko udario pečat, uzeo 20 taksenih maraka i odrješito zaključio da vam nedostaje jedan papir. Odjednom su svi papiri na broju, a može i bez pečata. Stoga, u gradu Splitu treba odmah uvesti digitalizaciju do krajnjih granica i novu sistematizaciju koja će zadržati samo ključne poslovne procese nužne za financiranje grada, gradskih tvrtki i javnih ustanova.
Posljedice COVIDA 19 će biti dugotrajne i iz temelja će promijeniti naše živote i koncept vođenja i upravljanja gradom. Proračun grada Splita za 2020. godinu bio je 1,292 milijardi kuna i 17,2 % je veći od proračuna iz 2019. godine. Malo se govorilo o proračunu, ali je potrebno hitno i neodgodivo ući u strukturu svi rashoda proračuna.
Naše mjere predlažemo u tri stupa za zaokret na bolje:
1. Odgovornost i solidarnost uprave grada, uprava trgovačkih poduzeća u vlasništvu grada i gradskih vijećnika
Radi solidarnosti i odgovornosti moramo krenuti od sebe samih. Riječ solidarnost dolazi od latinske riječi “solidare” što znači čvrsto priljubiti. Može li se nekog čvrsto priljubiti ako nismo iskreni i ne želimo otkinuti malo svog komoda kako bismo pomogli prijatelju u nevolji. Osobi koja je gladna je potrebna hrana, a ne priča o tome da se mora jesti i da svatko zaslužuje hranu. Bajka “Sretni kraljević” Oscara Wildea najbolje opisuje tu situaciju. Tek kad je nakon rastrošna života kraljeviću podignut kip na glavnom gradskom trgu uvidio je probleme svojih građana s kojima žive pa je krenuo skidati zlato sa svog kipa i dijeliti ga potrebitima. Preduhitrimo taj scenarij i djelujmo odmah.
U ovom poglavlju predlažemo:
a) Rezanje i ukidanje vijećničkih naknada do kraja mandata i smanjenje naknade za politički rad stranaka do kraja mandata do maksimalne razine koja je zakonom dopuštena;
b) Rezanje i ukidanje svih naknada u nadzornim odborima i upravnim vijećima gradskih firmi i javnih ustanova;
c) Svi savjetnici gradonačelnika i direktora društava koji su politički imenovani trebaju se odreći svoje visoke naknade za rad do kraja mandata, jer rade s potpisanim ugovorom o djelu pored svojih stalnih poslova ili mirovina.
2️. Funkcionalno spajanje, ukidanje, digitalizacija i sistematizacija gradskih poduzeća i javnih ustanova
Izreka “Zajedno smo jači” srž je solidarnosti. Teško će čovjek sam ponijeti ormar do petog kata. Lakše kad zovne prijatelja da ga ponesu u dvoje, ali je još bolje ako postoji dovoljno velik lift pa ga za ušteđeno vrijeme nošenja, prijatelj i ti već stignete montirati. To je nekakva paralela sa spajanjem i ukidanjem pojedinih gradskih poduzeća i digitalizacijom.
U ovom poglavlju predlažemo:
a) vanjski konzultanti, financijski stručnjaci i revizori moraju pripremiti timu na čelu s gosp. Kružićem analitiku i podlogu za donošenje odluka. Primjerice Split parking koji sakuplja novac s javnih površina mora u restrukturiranje i više ne može biti samostalna tvrtka s 200 zaposlenih, od čega ih je veći broj na rukovodećim i koordinatorskim položajima. Javna ustanova park šuma Marjan s nedavno potpisanih 76 zaposlenika mora se svesti po uzoru na park šumu Maksimir na maksimalno 15 zaposlenih u okviru jednog sektora tvrtke Parkova i nasada. Park šuma Maksimir za 10 je hektara veća od Marjana, a ima pet puta manje zaposlenika i ne viđamo je toliko često u novinama zbog problema svih mogućih naravi.
b) digitaliziranje poslovanja Grada i gradskih tvrtki bez iznimke. Načelo “neću tražiti dokument od građana do kojeg sam mogu doći treba biti zakon”. Svjesni smo da nije potreban i svrhovit zaposlenik koji će nam po stoti puta kopirati osobnu kartu. Komunikacija s građanima treba biti online.
3️. Borba s uzrokom, a ne samo saniranje posljedica COVIDA 19
Krov nam već godinama prokišnjava, a mi problem sređujemo tako da obojimo zid na koji izbije vlaga. Na krov se ne penjemo jer se bojimo stanja koje ćemo zateći, a svaka manja kiša na zidu iscrta sve probleme. Koronu slobodno možemo nazvati potopom. O stanju zidova je bespotrebno pričati. Pušta na sve strane. Tražimo arku spasa.
Svjedoci smo da u Gradu Splitu se stalno borimo s brojnim posljedicama, počevši od potkornjaka, smeća na Karepovcu ili istjerivanja pravde ubijanjem na ulici. Uzrocima se ne bavimo jer to zahtjeva veći angažman, a možda i nepopularne poteze koje bi određene aktere stavili na pripadajuće mjesto u istočnom dijelu grada.
Prve se dvije točke tiču ekonomije i grada. Zadnja je jednako važna i tiče se zdravlja građana.
a) uspostaviti sustav podjele sadnica i sjemenskog materijala građanima kako bi ih poticali na sadnju u svojim vrtovima, na selima ili u vikendicama van grada;
b) preuzimanje koncesije Grada nad tržnicama, izgradnja Agrocentra kako bi se omogućio transfer zdrave hrane lokalnih proizvođača do potrošača, skladišne i preradbene kapacitete.
c) Uspostava OPG tržnica u svakom kotaru i davanje javnih površina besplatno OPG-ovima i proizvođačima zdrave organske hrane. Stavljanje božićnih kućica u funkciju tržnica;
d) uspostavu efikasnog prikupljanja biootpada koji bi se kroz kompost ili digestat dijelio poljoprivrednicima u Splitu, zagori i na otocima da se obogati osiromašeno tlo i smanji upotreba mineralnih gnojiva;
e) poticanje građana na više aktivnosti, stvaranje novih rekreativnih zona, te stroga i trenutna zabrana gradnje unutar park šume Marjan
f) uspostava nutricionističkih savjetovališta u svrhu povećanja svijesti građana o važnosti pravilne prehrane i bavljenja tjelesnom aktivnošću, to je pravi put u podizanju cjelokupnog imuniteta građana
Cilj svih aktivnosti ovog stupa treba biti podizanje imuniteta građana Grada Splita. Jačanjem imuniteta postajemo otporniji na vanjske utjecaje i bolesti i postajemo zdravije društvo. Nije nam cilj od građana učiniti odane robove već slobodne ljude - stoji u objavi.
