Zastupnica srpske nacionalne manjine Dragana Jeckov još je u listopadu u Saboru održala govor na srpskom jeziku, a braniteljske udruge jučer su je optužile da je time prekršila Ustav. Svoje mišljenje za tportal su dali ustavni stručnjaci Sanja Barić i Mate Palić.
Braniteljske udruge, podsjetimo, smatraju da je Jeckov govoreći na srpskom jeziku u Saboru prekršila Ustav, koji propisuje da je službeni jezik u Hrvatskoj hrvatski jezik.
U svojoj novoj online aketi pitamo vas: Je li korištenje srpskog jezika u Hrvatskom saboru kršenje Ustava RH?
[interaction id="5a04806bd4049a000139fcb9"]
No, s time se ne slaže ustavna stručnjakinja Sanja Barić. Naglašava kako Ustav doista propisuje da je hrvatski službeni jezik, no da imamo tri različite vrste uporabe jezika - privatnu, javnu i službenu. Privatna uporaba je korištenje jezika u svakodnevnom neformalnom govoru, kod kuće ili u društvu, javna je kroz nastupe u medijima ili u javnosti, dok je službena uporaba onu koju koristimo u nekim službenim postupcima poput dobivanja dokumenata ili sudskih postupaka.
- Mislim da u ovom slučaju ovo nije kršenje Ustava jer Ustav propisuje i da manjine imaju pravo na služenje svojim jezikom (op.a. članak 15 Ustava). Drugo je ako zastupnica Jeckov govori standardnim jezikom u neformalnoj komunikaciji, onda možemo govoriti da je ovo neprimjereno, ili provokacija i postavljati pitanje da li je to politički mudro - kaže Barić za tportal.
Podsjeća na to da se u Saboru govori i različitim naglascima i na različitim narječjima, pa se nitko nije javio s primjedbom da bi to bilo kršenje Ustava.
S druge strane, ustavni stručnjak Mato Palić s osječkog Pravnog fakulteta smatra da je Jeckov prekršila Ustav, piše tportal.
'Hrvatski je jezik, kako stoji u Ustavu, službeni jezik, pa i u Saboru. Može se koristiti drugi jezik samo u lokalnim jedinicama gdje je udio određene manjine 30 posto u stanovništvu. Izvan toga u službenoj je uporabi samo hrvatski jezik', kaže Palić za tportal.
Što se tiče članka 15. Ustava koji manjinama jamči slobodno služenje svojim jezikom, Palić ponavlja da se može u lokalnim jedinicama odrediti i uporaba drugog jezika. 'Mogu se služiti svojim jezikom, a Ustavnim Zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina definirani su uvjeti pod kojim se mogu koristiti. A uvjet je da bude da manjina čini trećinu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva', kazao je Palić.
Smatra kako je kod izlaganja Jeckov u Saboru trebao reagirati i predjedatelj Sabora.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.