Ako ste mislili da su alergije rezervirane za djetinjstvo, slijedi neugodno iznenađenje. Naime, alergije se mogu razviti i kasnije u životu, čak i ako s njima nikada prije niste imali problema. Promjene u tijelu, načinu života i okruženju mogu potaknuti imunosni sustav da reagira na stvari koje su vam prije bile potpuno bezazlene. Prema riječima alergologa iz klinike Cleveland, alergije koje se javljaju u odrasloj dobi najčešće se pojavljuju u tridesetima i četrdesetima, no mogu se razviti u bilo kojem životnom razdoblju, piše portal Živim.
I promjena okoline može biti okidač
Kako objašnjavaju liječnici, naš imunosni sustav nije statičan, već se mijenja i prilagođava kroz život. Upravo zato može ‘odlučiti‘ reagirati na određeni alergen tek nakon godina izloženosti. Jedan od najčešćih razloga je upravo ponavljana izloženost alergenima. Svaki put kada dođete u kontakt s određenom tvari, bilo da je riječ o peludi, hrani ili prašini, postoji mogućnost da se s vremenom razvije reakcija. Drugim riječima, tijelo može promijeniti ‘mišljenje‘. Hormonalne promjene također igraju veliku ulogu. Pubertet, trudnoća ili menopauza mogu utjecati na način na koji imunosni sustav reagira, što ponekad dovodi do pojave novih alergija. Zanimljivo je da i promjena okoline može biti okidač. Preseljenje u drugi grad ili državu znači i susret s novim alergenima – novom vrstom peludi, drugačijim klimatskim uvjetima ili čak novim mikroorganizmima.
Stres je još jedan važan faktor. Iako sam po sebi ne uzrokuje alergije, može oslabiti imunosni sustav i učiniti vas osjetljivijima na okidače koji vam ranije nisu smetali. Osobe koje već imaju određene alergijske bolesti, poput astme ili ekcema, imaju i veći rizik za razvoj alergija kasnije u životu.
A koje su to alergije koje se najčešće javljaju kod odraslih? Popis je zapravo vrlo sličan onome iz djetinjstva. Alergije na hranu pogađaju oko 10 posto odraslih osoba, a najčešći okidači su:
- kikiriki, orašasti plodovi i morski plodovi.
- Sezonske alergije, poput onih na pelud, travu ili ambroziju, također su vrlo česte, baš kao i reakcije na grinje i plijesan u zatvorenim prostorima.
- Čak i kućni ljubimci mogu postati problem i to nakon godina bez ikakvih simptoma. Razlozi uključuju veću izloženost, promjene u imunosnom sustavu ili kontakt s različitim pasminama.
- Ni ubodi insekata nisu bezazleni. Iako prva reakcija često nije jaka, ponovljeni ubodi mogu izazvati ozbiljnije simptome.
- Slično vrijedi i za lijekove. Tijelo s vremenom može početi određene supstance prepoznavati kao prijetnju, osobito antibiotike, lijekove protiv bolova ili antiepileptike.
Simptomi alergija
Mogu se pojaviti odmah, ali ponekad se razvijaju postupno. Najčešće uključuju curenje ili začepljen nos, kihanje, svrbež i suzenje očiju, osip ili koprivnjaču, oticanje usana i lica, bolove u trbuhu, mučninu pa čak i otežano disanje.
Ako primijetite da simptomi ne prolaze unatoč lijekovima bez recepta, da se ponavljaju u određenim situacijama ili nakon konzumacije određene hrane, vrijeme je za razgovor s liječnikom. Jedini pouzdan način potvrde alergije jest testiranje, koje može pomoći i u razlikovanju alergija od stanja koja ih oponašaju.
Stručnjaci naglašavaju da se alergije mogu razvijati i nekoliko godina, pa je moguće da testiranje otkrije promjene koje ranije nisu bile prisutne.
Liječenje
Dobra vijest je da se alergije mogu držati pod kontrolom. Prvi korak je izbjegavanje okidača – ponekad su dovoljne male promjene, poput korištenja hipoalergenske posteljine. Lijekovi poput antihistaminika, sprejeva za nos ili kapi za oči mogu ublažiti simptome, a u nekim slučajevima preporučuje se i imunoterapija.
Mogu li alergije nestati? Ponekad da, ali one koje se pojave u odrasloj dobi češće ostaju. Ipak, uz pravilno liječenje i prilagodbe životnog stila, moguće je živjeti kvalitetno i bez većih ograničenja. Jer, kako ističu stručnjaci, ključ je u razumijevanju vlastitog tijela i pravovremenoj reakciji.
