Nekada slabo poznata destinacija na europskoj karti, Albanija posljednjih godina bilježi snažan turistički uzlet koji, premda donosi gospodarski zamah, izaziva sve više pitanja o održivosti i zaštiti okoliša. Od 2015. godine broj posjetitelja gotovo se utrostručio — s 3 milijuna na čak 10 milijuna u 2023., što predstavlja porast od 56 % u odnosu na razdoblje prije pandemije. Ambiciozne projekcije albanskih vlasti govore da bi taj broj do 2030. mogao dosegnuti 30 milijuna godišnje, što bi nadmašilo trenutne brojke zemalja poput Hrvatske i Portugala, piše britanski Express.
Ekološki izazovi i nedostatak kontrole
Brzi razvoj turizma u zemlji potiče zabrinutost među lokalnim zajednicama i stručnjacima za održivi razvoj. Uesli Didani s portala Saranda Web ističe kako se brojni turistički projekti realiziraju bez jasnih urbanističkih smjernica, osobito duž obale, što dovodi do ozbiljnih posljedica za prirodni ekosustav. U Sarandi su, primjerice, zabilježeni slučajevi ilegalnog odlaganja građevinskog otpada izravno u more.
Stanovanje sve skuplje za lokalce
Rast turizma također ima snažan utjecaj na cijene nekretnina. Sve veća potražnja stranih gostiju i ulagača značajno je podigla vrijednost nekretnina, što lokalnom stanovništvu otežava pristup priuštivom smještaju — situacija koja podsjeća na one iz turistički prenapregnutih regija poput Mallorce.
Luksuzni projekti i poznata imena
Albanija se profilira kao nova mediteranska zvijezda s prirodnim atrakcijama poput Plavog oka, nacionalnog parka Butrint, Dajti žičare i dugih pješčanih plaža. Popularnost joj dodatno raste zahvaljujući prisutnosti influencera i poznatih osoba. Među investitorima se ističu i Jared Kushner te Ivanka Trump, koji su dobili dozvolu za izgradnju luksuznog resorta na otoku Sazanu, vrijednog oko 1,4 milijarde dolara.
Prema izvješću Svjetskog turističkog vijeća, Albanija trenutno zauzima treće mjesto na listi najbrže rastućih turističkih tržišta, odmah iza Katara i Portorika.
