Na području Splitsko-dalmatinske županije u školskoj godini 2024./2025. osnovnoškolsko obrazovanje pohađalo je ukupno 20.072 učenika, a sustav bilježi gotovo potpunu popunjenost podataka – 99,85 posto.
Prema dostupnim podacima, zaključnu ocjenu na kraju školske godine dobio je 20.041 učenik, dok je prosječan opći uspjeh svih učenika iznosio 4,40. Više od polovice učenika ostvarilo je odličan uspjeh, odnosno njih 10.513, što čini 52,46 posto ukupnog broja učenika s ocjenama.
Najvišu prosječnu ocjenu, 5,0, imalo je 3.509 učenika, odnosno 17,51 posto. S druge strane, nedovoljan uspjeh zabilježen je kod 25 učenika, što čini tek 0,12 posto ukupnog broja.
Kada je riječ o izostancima, učenici osnovnih škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji u prosjeku su imali 71,44 sata izostanaka po učeniku. Od toga se 71,24 sata odnosi na opravdane izostanke, dok je prosječan broj neopravdanih izostanaka iznosio 0,20 sati po učeniku, što upućuje na relativno visoku razinu školske discipline.
U osnovnim školama Splitsko-dalmatinske županije u posljednje tri školske godine vidljivi su jasni trendovi koji upućuju na postupne promjene u uspjehu učenika i njihovim školskim navikama. Analiza podataka za školske godine 2021./2022., 2022./2023. i 2023./2024. pokazuje blagu stagnaciju u općem uspjehu, smanjenje udjela najboljih učenika te istodobni rast izostanaka, osobito onih neopravdanih.
Opći uspjeh bez rasta
Prosječan opći uspjeh učenika bio je najviši u školskoj godini 2021./2022., kada je iznosio 4,41. Već sljedeće godine bilježi se pad na 4,38, a ista razina zadržala se i u 2023./2024. To upućuje na stabilizaciju, ali i na izostanak pozitivnog pomaka u ukupnom školskom uspjehu.
Manje odličnih učenika
Udio učenika s odličnim uspjehom u promatranom razdoblju bilježi pad. U 2021./2022. godini odličan uspjeh imalo je 52,42 posto učenika, dok je u 2022./2023. taj udio pao na 50,61 posto. U 2023./2024. zabilježen je tek blagi oporavak na 50,95 posto, no i dalje ispod razine od prije dvije godine.
Još izraženiji pad vidljiv je kod učenika s prosjekom 5,0. Njihov udio kontinuirano se smanjuje – s 18,12 posto u 2021./2022., na 17,21 posto u 2022./2023., te na 16,80 posto u 2023./2024. godini.
Raste broj učenika s nedovoljnim uspjehom
Posebno zabrinjava podatak o porastu broja učenika s nedovoljnim uspjehom. Nakon dvije godine relativne stabilnosti, kada se taj udio kretao oko 0,12 do 0,13 posto, u školskoj godini 2023./2024. porastao je na 0,23 posto, odnosno gotovo se udvostručio u apsolutnim brojkama.
Izostanci sve veći problem
Najizraženiji negativni trend odnosi se na izostanke s nastave. Prosječan broj izostanaka po učeniku porastao je s 68,82 sata u 2021./2022. na čak 74,35 sati u 2022./2023. godini. Iako je u 2023./2024. zabilježen blagi pad na 73,01 sat, razina izostanaka i dalje je znatno viša nego prije dvije godine.
Neopravdani izostanci također pokazuju nepovoljan smjer. Nakon pada u 2022./2023., u posljednjoj promatranoj godini ponovno rastu i dosežu 0,27 sati po učeniku, što je najviša vrijednost u tri godine.
Slabiji uspjeh u srednjim školama
U srednjim školama na području Splitsko-dalmatinske županije u školskoj godini 2024./2025. zabilježeni su zabrinjavajući pokazatelji kada je riječ o školskom uspjehu i izostancima učenika. Podaci upućuju na osjetno slabije obrazovne rezultate u odnosu na osnovnoškolski sustav, ali i na ozbiljan problem redovitog pohađanja nastave.
Srednjoškolsko obrazovanje u županiji ove je godine pohađalo 16.847 učenika, a zaključnu ocjenu na kraju školske godine dobilo je njih 16.689. Prosječan opći uspjeh iznosio je 3,79, što potvrđuje da većina učenika ostvaruje dobar ili vrlo dobar uspjeh, ali uz znatno manji udio izvrsnosti.
Odličan opći uspjeh imalo je 3.170 učenika, odnosno 18,99 posto srednjoškolaca, dok je prosjek 5,0 ostvarilo tek 299 učenika, što čini svega 1,79 posto. Istodobno, nedovoljan uspjeh zabilježen je kod 252 učenika, odnosno 1,51 posto, što je višestruko veći udio nego u osnovnim školama.
Najalarmantniji podaci odnose se na izostanke s nastave. Srednjoškolci u Splitsko-dalmatinskoj županiji u prosjeku su imali čak 121,72 sata izostanaka po učeniku. Od toga se 117,63 sata odnosi na opravdane izostanke, dok je prosječan broj neopravdanih izostanaka iznosio 4,09 sati po učeniku, što upućuje na ozbiljan problem školske discipline i motivacije.
Tri godine bez pomaka nabolje
Srednjoškolsko obrazovanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji već treću godinu zaredom ne bilježi pomake nabolje, pokazuju podaci za školske godine 2021./2022., 2022./2023. i 2023./2024.. Uspjeh učenika stagnira, dok izostanci s nastave, osobito neopravdani, bilježe kontinuirani rast.
Prosječan opći uspjeh srednjoškolaca u promatranom razdoblju kreće se oko 3,8 – s 3,79 u 2021./2022. i 2022./2023., uz blagi pad na 3,77 u 2023./2024. godini. Istodobno, udio učenika s odličnim uspjehom ostaje nizak i bez rasta, krećući se između 18,8 i 18,9 posto.
Posebno je indikativan podatak o učenicima s prosjekom 5,0, kojih je u sve tri godine manje od dva posto. Iako je u posljednjoj godini zabilježen neznatan oporavak, riječ je o statistički zanemarivom pomaku.
Udio učenika s nedovoljnim uspjehom također pokazuje nestabilan trend. Nakon pada u 2022./2023., u prošloj školskoj godini ponovno je porastao na 1,8 posto, što potvrđuje trajne poteškoće dijela učenika u svladavanju gradiva.
Najveći problem ostaju izostanci. Prosječan broj sati izostanaka po učeniku porastao je s 110,6 sati u 2021./2022. na gotovo 120 sati u 2023./2024. godini. Rastu i neopravdani izostanci, koji su u istom razdoblju povećani s 3,6 na više od četiri sata po učeniku.
Izostanci sve veći problem u školama
Vidljivo je kako broj izostanka muči škole u SDŽ, a tako i ostatku hrvatske, stoga se sada ograničava broj roditeljskih ispričnica. No, neki profesori su ipak uspjeli doskočiti ovom problemu novim pedagoškim mjerama.
Kada je stupio na dužnost polovicom srpnja prošle godine, novom ravnatelju Srednje škole Biograd na Moru, Leu Zorici, zapeo je za oko jako veliki broj izostanaka učenika pa je razmišljao na koji način ih smanjiti.
"Kada sam stupio na dužnosti prošle godine i polako pregledavao cjelokupnu situaciju, s time naravno uspjeh i vladanje učenika, nemoguće je bilo ne primjetiti veliki broj izostanaka učenika s nastave. Naravno da su razlozi višestruki, od učenika koji se ne pojavljuju na nastavi uopće,a vode im se izostanci do izricanja određenih pedagoških mjera, bolesti, nedolaska na nastavu itd. Uglavnom ta situacija nametnula je pitanje kako pokušati smanjiti broj izostanaka učenika", govori nam Zorica na početku.
Ideja koja nagrađuje odgovornost
Tako se rodila ideja o nagradnom izletu.
“Ideja o nagradnom izletu nastala je promišljanjem na koji način Škola može "potaknuti" učenike na manje izostanaka, a da pri tome zadržimo odgojnu komponentu i nagradimo one koji su najvrijedniji. Uz razred koji je imao najmanje izostanaka nagradili smo i učenike koli su sudjelovali na natjecanjima i organizaciji događaja u sklopu škole, organizaciji Dana otvorenih vrata i promociji Škole”, pojašnjava nam ravnatelj.
Zašto učenici izostaju?
Zanimalo nas je pak koji su glavni razlozi velikog broja izostanka.
“Glavni razlozi za ovoliki broj izostanaka također su višestruki, od manjkavosti Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji dozvoljava nekontrolirano pravdanje izostanaka od strane roditelja, prelaganog dobivanja liječničkih ispričnica za izostanke, stavom učenika prema školi i obrazovanju općenito, nedoslijednošću razrednika i nastavnika prema opravdavanju izostanaka, do frustracije nastavnika količinom administracije, pritiska roditelja i ostaloga. Svi se nadamo da će se čim prije promijeniti Pravilnik i jasnije odrediti kriteriji i način opravdavanja izostanaka i tu nam je pomoć Ministarstva od iznimne važnosti”, smatra Leo Zorica.
Konkretni učinci mjere vidljivi su već neposredno nakon njezine provedbe, ponajprije kroz reakcije samih učenika.
“Rezultate te mjere vidjeli smo odmah nakon provedbe nagradnog izleta, prije svega zadovoljstvom učenika koji su sudjelovali, pozitivnim dojmovima i osjećajem da da je njihov trud i zalaganje prepoznato i nagrađeno. I ono što isto smatram bitnim iako se danas više manje sve gleda materijalno, nagrada nije bila u novcu, ali je bila u obliku druženja, međusobnog povezivanja, upoznavanja novih sadržaja i prirodnih ljepota, razonode i možda iskustva koje netko od učenika nije imao priliku osjetiti”, kazuje nam Zorica.
Primjer pozitivne prakse
Naš sugovornik smatra da bi se ovakav model bez većih poteškoća mogao primijeniti i u drugim školama, uz napomenu da neke ustanove možda već provode jednako učinkovite ili čak uspješnije prakse. Pritom ističe kako je nužno uvažavati specifičnosti svake škole, kao i realne uvjete i mogućnosti u kojima djeluju, jer jedinstveno rješenje ne može jednako funkcionirati u svim sredinama.
“Apsolutno smatram da bi ovakav model mogao funkcionirati u svim školama, štoviše možda je neka od škola imala ili ima još bolji i učinkovitiji model. Naravno uvijek pri tome treba uzimati u obzir specifičnost i imogućnosti svake škole jer smo svjesni situacije i uvjeta u kojima živimo i radimo.
Da bi se pitanje izostanaka sustavno bolje uredilo nužno je izmijeniti Pravilnik, ograničiti opravdavanje izostanaka od strane roditelja, kao roditelji djelovati na svoje dijete ne podržavajući ga u izbjegavanju svojih obaveza, te kao škola djelovati principijelno bez obzira na sve pritiske s kojima se svakodnevno suočavamo.”, kazuje nam za kraj Leo Zorica.
Hoće li škole u SDŽ uvesti ovakve mjere?
Prema dostupnim informacijama, u ovom trenutku nema podataka da je ijedna škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji uvela slične ili identične pedagoške mjere usmjerene na pozitivnu motivaciju učenika u borbi protiv izostanaka. Ipak, ideja nailazi na podršku dijela struke. Školska pedagoginja jedne osnovne škole u županiji, s kojom smo razgovarali, ističe kako u potpunosti podržava ovakav pristup, smatrajući da je riječ o pedagoškoj mjeri koja potiče odgovornost, a ne kažnjavanje.
Prema njezinu mišljenju, pozitivna motivacija i nagrađivanje uloženog truda mogu imati snažniji i dugotrajniji učinak na ponašanje učenika od isključivo restriktivnih mjera, zbog čega smatra da bi slične modele trebalo sustavno uvoditi u škole, uz prilagodbu dobi učenika i specifičnostima pojedinih obrazovnih ustanova.
